Neki povijesni podaci pokazuju da je prosječni vijek u staroj Grčkoj bio samo 26 godina. Normalno je da se to pripisuje niskoj razini higijene, nerazvijenoj medicini, neprestanim ratovima i visokoj smrtnosti djece. Stječe se dojam da je čak i tako kratak vijek za većinu bio dovoljan da svladaju sva potrebna im znanja, a oni koji su progres vukli naprijed često su živjeli i iznenađujuće dugo.
Prvi je dojam kroz stoljeća da je znanost u liku medicine produljila ljudski vijek, prije svega razvojem lijekova poput antibiotika, kao i sustavom prevencije. I kirurgija je nedvojbeno tu odigrala svoju ulogu. S druge strane je pomor u ratovima rastao, a javljale su se sve teže bolesti. Primjerice, rak pluća je 1930. godine bio prava rijetkost, da bi danas zasjeo na prvo mjesto na listi ub...