Pokušavajući objasniti okolnosti pod kojima je proračun smanjen za 41 milijun kuna, Vrančić je iznio sadržaj još proljetos održanog sastanka s vlastitim pročelnicima: tada je dogovoreno da se svi zajedno ponašaju kao da imaju 40 milijuna manje.
Dakle, još tada je postojala spoznaja da će biti vrlo teško ostvariti planirani prihod.
A da je kriza uznapredovala, nema dvojbe jer se prihodi pokušavaju pronaći i na najneočekivanijim mjestima: Vrančić je objavio kako je u gradskoj upravi napravljena revizija evidencije obveznika komunalne naknade.
- Postojeća evidencija vjerojatno ne odgovara istini, a tu leži i mogućnost ostvarenja većih prihoda za Grad - rekao je Vrančić.
Iz njegove izjave o samo 50-ak zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata na području Grada Zadra, ne isijava optimizam, očito je da vlasnici nelegalnih objekata ovog trenutka legalizaciju ne doživljavaju kao prioritet.
Iako je gradski vijećnik i predsjednik zadarskog HSLS-a Željko Predovan procjenjivao da se u legalizaciji krije financijski potencijal od nekoliko stotina milijuna kuna, u praksi se pokazuje da gradski proračun trenutno na to ne može računati.
Slabo punjenje proračuna
U pokušajima da se izvori prihoda pronađu na najrazličitijim stranama, u gradskoj su upravi ozbiljno razmatrali i mogućnost uvođenja prireza!Činjenica što se među gradskim pročelnicima i na kolegiju gradonačelnika Vrančića uopće pojavila zamisao o prirezu, krunski je dokaz ozbiljnosti krize i teškoća u punjenju proračuna, s jedne strane, te nemoći unutar gradske uprave da se pronađe i iskoristi neki ozbiljan, a do sada neotkriveni prihodovni resurs koji se ne bi sveo na notorno zavlačenje ruke u džepove poreznih obveznika, s druge strane.
Zadarski HDZ već kroz nekoliko izbornih ciklusa nepostojanje prireza tretira kao svoj vrhunski izborni adut, pa “razbijanje svetog Grala svih lokalnih kampanja” sigurno nije bila laka odluka.
Međutim, iz Medulićeve je stigao jasan signal zabrane, HDZ je ocijenio da uvođenje prireza nije poželjno, pa je Vrančićeva administracija usmjerena na novu potragu za izvorima prihoda i mogućih ušteda.
Nakon konzultacija i razgovora, zaključeno je da nitko u HDZ-ovoj vlasti, pa ni gradonačelnik Zvonimir Vrančić i njegovi pročelnici, ne želi biti upamćen kao “onaj koji je uveo prirez”.
Proračunske rupe će krpati neki “drugi prsti”.
S 10 posto do 17 milijunaZadar je jedini veći grad u Hrvatskoj koji nema prirez, a gradovi njegove veličine mogu uvesti maksimalno 15 posto prireza. Kada bi u Zadru bio uveden prirez od deset posto, u gradsku bi se blagajnu godišnje slilo oko 17 milijuna kuna, pokazuju kalkulacije Upravnog odjela za financije. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....