Hrvatski energetski sustav ima veliki udio energije dobiven u velikim hidroelektranama, ali gotovo zanemariv udio obnovljivih izvora poput sunčanih elektrana, vjetroelektrana i pogona na biomasu i bioplin.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji posebno se ističe problem nedostatka stalnih izvora energije poput termoelektrana, a koje zbog orijentacije na turizam nije moguće planirati.
Plin cijeloj županiji
Poštivajući sve navedeno, glavni pravci razvoja elektroenergetskog sustava u Splitsko-dalmatinskoj županiji su u izgradnji proizvodnih i prijenosnih objekata koji koriste programe prirodnog plina i obnovljivih izvora energije.U svrhu što kvalitetnijeg planiranja energetskog sustava izrađene su posebne studije i to: “Studija mogućnosti korištenja prostora za izgradnju sunčanih i vjetroelektrana na području Splitsko-dalmatinske županije” (2011.) i ” Strateška procjena prihvatljivosti planiranih zahvata za prirodu” (2012.)
Planirana je plinska elektrana Peruča snage 400 MW (megawata) kao osnovna potpora obnovljivim izvorima energije. Za opskrbu elektrane plinom planiran je novi plinovod kao odvojak glavnog magistralnog plinovoda u Dugopolju, a kojim će se ujedno omogućiti i opskrba plinom općina Muć, Hrvace i Vrlika.
Ovim proširenjem mreže plinovoda gotovo cijela županija odnosno njezin kopneni dio ima mogućnost opskrbe plinom.
Ukupno 37 vjetroelektrana i 27 sunčanih elektrana osnova su planiranih obnovljivih izvora energije u županiji. Procijenjena je mogućnost instaliranja 1400 MW snage u prostoru predviđenom za vjetroelektrane i 550 MW u prostoru predviđenom za sunčane elektrane.
Prema podacima iz 2007. godine ukupna instalirana snaga elektrana u Hrvatskoj je 4.020,26 MW od čega je 1 601 MW u termoelektranama, 2.071,26 MW u hidroelektranama i 348 MW (50 % snage) u NE “Krško”.
Planirane vjetroelektrane su Bili Brig-Vaganj, Boraja, Bradarića kosa, Brdo umovi, Čemernica, Debelo Brdo-Vrdovo, Dugobabe, Glunča, Kamenjak, Katuni, Kočinje brdo, Kostanje (Kom-Orjak-Greda), Lećevica, Lukovac, Marasovo brdo, Moseć, Movran, Njivice (Jelinak), Ogorje, Opor,Orlovac, Osoje, Plane, Pometeno brdo - Projini doci, Proložac, Ričipolje, Ruda-Otok, Runjevac, Sitno Gornje, Svilaja, Trnošćak, Visoka - Zelovo, Vilinjak, Voštane, Vrgorac, Vučipolje-Hrvace, Zelovo.
Najveće vjetroelektrane
U daljnjem postupku projektiranja potrebno je zadovoljiti stroge kriterije zaštite okoliša koji su propisani prostornim planom. Može se spomenuti kako vjetroelektrane i sunčane elektrane trebaju biti udaljene najmanje 500 metara od granice naselja ili turističkih zona, dok je za vjetroelektrane udaljenost od autoceste i cesta visoke kategorije također ograničena na 500 metara, a kod sunčanih elektrana ta udaljenost iznosi 200 metara.Također su od gradnje izuzeta poljoprivredna zemljišta i zemljišta važna za očuvanje stabilnosti i bioraznolikosti šumskog ekosustava.
Među najveće vjetroelektrane spadaju: Brda-Umovi u blizini Novih Sela i Blata na Cetini snage 90 MW (megawata), zatim Dugobabe u zaleđu Kozjaka snage 70 MW, Visoka-Zelovo snage 80 MW, Osoje snage 85 MW na tromeđi općina Zagvozd, Zmijavci i Runovići kao i već dijelom izgrađene vjetroelektrane Voštane i Pometeno brdo.
Dio vjetroelektrane Brda-Umovi koja je trebala biti najveća u županiji izostavljen je iz prostornog plana na izričiti zahtjev općine Ciste Provo s obzirom na to da je stanovništvo općine potpisalo peticiju u kojoj se izjašnjava protiv gradnje vjetroelektrane.
OJDANA KOHAREVIĆ
