Ide li Prva HNL u stečaj? Ili preoblikovanje? Financijska izvješća koja su prvoligaši proslijedili Odjelu za licenciranje mogla bi ogoliti istinu o hrvatskom nogometu. Velika većina klubova u ozbiljnim je financijskim problemima. U danima koji dolaze prijeti im grčevita borba za opstojnost.
Kako se klubovi uopće mogu spasiti kada su im presahnula jedina dva izvora financiranja: prodaja igrača i dotacije lokalne samouprave!? Je li rješenje u privatizaciji? Zakon o sportu definira status profesionalnih klubova u članku 41. Ukoliko temeljem godišnjeg financijskog izvješća sportski klub-udruga ima veće rashode od prihoda nužno je u roku od 30 dana pokrenuti stečajni postupak. Ne učini li to, Povjerenstvo za profesionalni sport pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta utvrđuje da su ispunjeni uvjeti za obvezno preoblikovanje u sportsko dioničko društvo. Narodski rečeno, klubovima-gubitašima preostaju samo dvije solucije: stečaj ili privatizacija (tzv. preoblikovanje)!
 |
Uz prazne tribine idu i prazne blagajne / Željko Hajdinjak / CROPIX
|
- Valja napomenuti da klubovi mogu ući u postupak preoblikovanja i uz pozitivno izvješće financijskih revizora. Također je bitno naglasiti da stečaj, ukoliko se klubovi odluče za taj model, ne znači automatsko srozavanje u niži rang. Jednako vrijedi i za proces preoblikovanja. Nekim je hrvatskim prvoligašima (Osijek, Cibalia, Šibenik) Povjerenstvo već odobrilo zahtjeve za dobivanje suglasnosti glede postupka preoblikovanja. No, postoji inicijativa HNS-a da se obvezni rokovi preoblikovanja pomaknu ili produže – napominje
Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a i član (zajedno s Damirom Vrbanovićem, direktorom NK Dinamo) spomenutog Povjerenstva za profesionalni sport pri Ministarstvu.
Posve je shvatljivo zašto HNS inzistira na izmjeni Zakona o sportu u segmentu kojim se tretiraju profesionalni klubovi.
- Intencija je zakona da klubovima kroz tržište kapitala omogući nove oblike financiranja. Međutim s obzirom na trenutačnu gospodarsku situaciju veliko je pitanje kako bi dionice klubova kotirale na burzi. Ako za njih ne bi bilo interesa, problemi bi ostali neriješeni – smatra Srebrić.
Odnosno, da budemo sasvim precizni, zakonsko viđenje privatizacije (ili preoblikovanja) sročeno je za splitski Hajduk, a ne Osijek, Cibaliju ili Šibenik. Stoga se HNS (konkretno dopredsjednik Ivan Brleković, pravnik po struci) zalaže za promptnu odgodu primjene Zakona o sportu i proces(e) obveznog preoblikovanja.
Nudi se i alternativa: ustroj klubova u udruge građana po uzoru na Real ili Barcelonu!? Spomenuta zamisao iziskuje pitanje – može li takvo što zaživjeti u hrvatskom nogometu? U dramatičnim trenucima dok je pacijent – “na aparatima”...
MLADEN BARIŠA
Stečaj (ni)je loš
Je li provedena privatizacija bila najbolja solucija za Hajduk? Nakon početne euforije sve je više oponenata ‘najsretnijem rješenju’. Ideja o stečaju s preustrojem (koju je zagovarao Željko Jerkov) je odbačena.
- Kod nas se bezrazložno zazire od stečaja. A ima pozitivnih primjera. Poput NK Split. Stečajni je upravitelj s puno razumijevanja tretirao splitski klub. U nogometnom smislu, Split je spašen. Danas je pretendent za Prvu ligu – ističe Zorislav Srebrić |