‘Pasja vrućina’ popunila bolničke postelje u Dalmaciji

U tjednu paklenih vrućina pakleno je i u zdravstvenim ustanovama diljem Dalmacije. Liječnike ordinacije su pune, a hitni medicinski timovi nemaju ni minutu predaha. Evidentan je porast broja pacijenata sa srčanim smetnjama, a liječnici upozoravaju kako nije rijetkost ni da na užarenom gradskom asfaltu, zbog pada tlaka i iscrpljenosti, u nesvijest padaju i mlade, zdrave osobe.

Između 15 i 20 intervencija vozilom hitne pomoći i stotinjak pacijenata u ambulantnom tretmanu dnevni je prosjek službe Hitne pomoći Dubrovačko-neretvanske županije u uvjetima nesnosnih ljetnih vrućina.

- Među pacijentima kojima pozli od žege nema pravila. Nekad su to starije osobe, nekad kronični bolesnici, a događa se da u nesvijest od iscrpljenosti padnu i mladi koji rade na štandovima na otvorenom. Posebna priča su strani turisti koji se izlažu tjelesnim naporima joggiranjem ili brzim hodanjem, nenavikli na visoke temperature - kaže glavni medicinski tehničar Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Željko Krnić i poziva građane i goste da se pridržavaju zdravstvenih savjeta i piju dovoljno vode kako bi olakšali i sebi i službi Hitne medicinske pomoći. Brojke govore same po sebi: samo u nedjelju zabilježeno je 20 hitnih intervencija, 17 u Dubrovniku i tri u ostatku županije.

U Splitu, za razliku od Dubrovnika, barem za sada, nema slučajeva nesvjestica na gradskim ulicama. Dr. Leo Luetić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Splitsko-dalmatinske županije, napominje kako su se Splićani, očito, naučili čuvati velikih vrućina, pa posljednjih dana nitko nije pao u nesvijest u gradu. Hitna pomoć je, zbog nesvjestice, intervenirala jedino u nedjelju, ali ne na ulici, nego u kući.

Najteže kroničnim bolesnicima

Ustanova, inače, posljednjih dana bilježi 20 posto više pacijenata, no, kako objašnjava dr. Luetić, teško je reći je li uzrok tog porasta vrućina ili sve veći broj turista.

- Realno, imamo malo pacijenata koji dolaze isključivo zbog vrućine. Uglavnom je riječ o kroničnim bolesnicima, koji imaju dijabetes, kardiovaskularne ili neurološke bolesti i kojima vrućina pogoršava njihovo stanje - napominje dr. Luetić.

No, da vrućine ipak uzimaju danak potvrđuju u KBC-u Split, gdje na Hitnom internom prijamu bilježe povećani broj bolesnika s poremećajem srčanog ritma, među kojima ima i građana koji ranije nisu imali srčanih problema.

U Zadru su liječničke intervencije zbog velikih vrućina povećane za oko 30 posto, a dio pacijenata koji pomoć zatraže u Hitnoj medicinskoj pomoći upućuje se na daljnju obradu u Opću bolnicu Zadar.

- Iako nemam točne brojke, na našem hitnom prijamu u bolnici broj dolazaka je povećan. Radi se najčešće o kardiovaskularnim smetnjama. Određeni broj takvih težih slučajeva hospitaliziran je na Odjelu kardiologije - rekao je dr. Dario Nakić, ravnatelj zadarske Opće bolnice.

Dva tima hitne medicinske pomoći šibenskog Doma zdravlja posljednja dva-tri dana imaju pune ruke posla zbog velikog broja intervencija prouzročenih valom vrućine, ali i poziva turista koji dolaze u službu, jer nema turističke ambulante. Pomoć, doznajemo, traže mnogi koji su se oglušili na upozorenja da se primjereno zaštite od svojevrsnoga toplinskog udara što je zahvatio šibensko područje. Odlaze na plaže u najvruće doba dana, izlažu štetnom zračenju i najmlađe ili, pak, pribjegavaju obilasku trgovina i dnevnoj kupovini oko podneva.

Hitnu službu opsjedaju i kronični bolesnici kojima se ne savjetuje izlazak iz klimatiziranih prostora, a kako su nam rekli u Službi 112, među takvima su i “tlakaši”.

Toplinski val u Zagori Sljedećih dana temperatura će se, posebno u unutrašnjosti Dalmacije, približavati 40 Celzijevih stupnjeva. Stoga je i Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) na svojim stranicama upozorila građanstvo na opasnost. I Državni hidrometeorološki zavod također je objavio upozorenja na opasne vremenske pojave. Najavljuju dnevne temperature od 38 Celzijevih stupnjeva, ponegdje i više.