Slobodna Dalmacija

Arheolozi su nedavno otkrili na grčkom otoku Kreti nekoliko desetina kamenih ručnih klinova i drugih pretpovijesnih alata, starih najmanje 130 tisuća godina, što je u svijetu arheologije odjeknulo poput kakve bombe. Naime, dosad se smatralo da je ovaj najveći grčki otok u Sredozemnome m

oru naseljen prije 11 tisuća godina, no ovo otkriće, barem prema pisanju “National Geographic Newsa”, znači da se ponovo mora pisati povijest moreplovstva i naseljavanja našeg planeta...

Nije se dogodilo ni prvi, ali ni posljednji put, da su znanstvenici došli do vrlo značajnog otkrića u istraživanju koje je bilo usmjereno na nešto sasvim drugo. Američko-grčki arheološki tim tragao je na Kreti za sitnim alatima koje su koristili moreplovci prije nekih 11 tisuća godina, kada su na Kretu, kako se dosad smatralo, stigli prvi ljudi.

Umjesto toga, Curtis Runnels sa sveučilišta u Bostonu našao je klin dug 13 centimetara, sličan onima koje su preci današnjih Afrikanaca i Europljana proizvodili prije 175 tisuća godina. A vjerojatno i još dugo prije toga. No Kreta je, kako su geolozi utvrdili, otok već pet milijuna godina.

To znači da je drevni neandertalac, homo erectus ili homo sapiens u ranoj fazi umio ne samo razbijati kosti i s njih glodati meso, nego i napraviti splav ili nekakvo drugo manje ili veće plovilo, i njime zaploviti na morsku pučinu - što je bombastično samo po sebi, iako u današnjici sve više dokaza potkrjepljuje teoriju kako su drevni ljudi, bili oni neandertalci ili homo sapiensi, bili poprilično vješti, te iako Sredozemno more nije Atlantik, plovidba njime je i dugo poslije toga, sve do starih Grka i Rimljana, bila čin dostojan svakog respekta.

Početak moreplovstva

Za najstarije moreplovce dosad su bili smatrani australski Aboridžini koji su na bambusovim plovilima, prije oko 50 tisuća ljeta, stigli u Australiju. Ali ima znanstvenika koji smatraju da su ljudi i ranije uspijevali proći kroz tjesnace kakav je Gibraltar ili kanale kao što su između otoka u Indoneziji. “Bio sam izvan sebe poslije otkrića klinova”, priznao je Runnels.

“Ideja da bismo mogli na Kreti naći tako stare alate, odgovara predstavi kao kad bismo u grobu kod Tutankamona našli iPode”, citira ga “National Geographic News”. Američko-grčkom timu istraživača uspjelo je dosad na Kreti naći ravno 30 ovih klinova i niz drugih kamenih alata koji su bili sakriveni i očuvali se u sedimentima u devet špilja na istočnom dijelu otoka.

Njihova starost utvrđena je radio-karbonskom metodom usmjerenom na okolne fosilne slojeve. Moguća starost nađenih predmeta kreće se u širokom rasponu od 130 do 190 tisuća godina. Pri tome se radi o alatima koje su ljudi pravili još nekoliko stotina tisuća godina prije toga. Ti nalazi izrazito proširuju saznanja o tome kada su, kako i zašto naši preci putovali. Najviše kamenih klinova nađeno je kod mjesta Plakis na južnoj obali otoka.

To, kao i lokacija spomenutih devet špilja na istočnom dijelu otoka, može indicirati da su naseljenici dolazili na otok s juga i s istoka. Arheolozima se sada otvara pogled na jedan sasvim novi svijet. Kada se radi o paleolitskome naseljavanju, mediteranski otoci su apsolutno “terra incognita”.

A ako su ljudi u tako dalekoj prošlosti mogli ploviti po Sredozemnome moru i naseljavati otoke i druge obale, mogli su tada savladati i druge vodene površine kao što su Crveno more ili Adenski zaljev. I ići dalje njima... Mape koje pokazuju kako su se širila ljudska naselja na planetu Zemlji moraju se, zbog jače težnje i volje naših davnih predaka hominida nego što smo mogli pretpostaviti, revidirati...

Replika broda kakvim su se vjerovatno koristili prvi "gosti" Krete

Kako stići na Kretu?

Mapa priobalnog šelfa (praga kontinenta - okrajka kontinenta koji se nastavlja u moru) pokazuje gdje i kada je nivo Sredozemnog mora bio najniži u povijesti - 144 metara niži nego što je danas. Tada bi pred ljudima iz današnje Turske ili kopnene Grčke stajale samo tri dionice na vodi od 19 i 31 kilometra na putu do Krete. A cesta od Afrike bila bi duga 200 kilometara, cijela po moru, navodi “National Geographic News”.

Naseljavanje Krete dosad je bilo vremenski locirano do sedam tisuća godina prije naše ere. Na otoku se potom razvila minojska kultura odnosno civilizacija - prva na području Grčke i uopće na teritoriju Europe, za koju je sa sigurnošću utvrđeno da je koristila pismo, ključni atribut kulture. Civilizacija je nestala poslije prirodnih katastrofa pa su otok naselila mikenska plemena sa grčkog kopna i stvorila novu mikensku civilizaciju... Ostatak je sasvim poznata povijest.

piše milan lazarević