doc. dr. sc. kirurg i znanstvenik koji je izveo VIŠE OD 30.000 operacija i Odavno dao prvi botoX u hrvatskoj
Malo je poznato da ste vi dali prvi botox u Hrvatskoj?
- Da, bilo je to toliko davno da se i ne sjećam godine. Kod nas tada još nitko nije čuo za botox, jedva sam uspio doći do njega. Taj botox dobila je pacijentica iz Splita, ali ne iz estetskih, nego zdravstvenih razloga.
- Estetska kirurgija u Hrvatskoj doživljava pravi boom, “ići pod nož” postalo je čak i statusni simbol?
- Estetska kirurgija kod nas je čisti marketing. Ne želim nikoga uvrijediti, ali estetska kirurgija je toliko mali segment rekonstruktivne i plastične kirurgije da je riječ zapravo o čistom zanatstvu, a ne posebnom umijeću kao što misle pacijenti koji dolaze na estetske zahvate.
- Koliko su uopće stručni naši estetski kirurzi?
- Ta razina je dosta žalosna jer nemaju osnovne medicinske edukacije. Ne može netko završiti neku kvazikiruršku specijalizaciju i sebe proglasiti estetskim kirurgom bez pokrića, to je smiješno, a kod nas je upravo tako.
‘Ne’ rekonstrukciji - himena
- Kakve zahvate Zadrani najčešće traže i koliko su spremni platiti?
- Nos je uvjerljivo broj jedan, nakon toga slijede dojke. Naravno, pacijentice traže povećanje grudi i umetanje implantata. Iako ih odmah upozorim da 23 posto takvih zahvata završava reoperacijom, one se ponašaju kao da to ne čuju. A što se plaćanja tiče, imate svega, pa i toga da pacijenti dolaze i žele se cjenkati. To vam izgleda ovako: “Ja bi’ povećala grudi, ali može li to malo jeftinije?”.
- Jesu li sretne nakon što im povećate grudi ili “popravite” nos, kakve su reakcije?
- Za razliku od Zapada, pogotovo SAD-a, gdje je stav pacijenata prema estetskoj kirurgiji potpuno realan, kod nas je to drukčije. Kad dolaze na zahvat, pacijenti u Hrvatskoj misle da je estetski kirurg umjetnik pa onda svoj novi nos mjere u milimetrima.
 |
| Implantati su traženi |
- Jeste li odbili kojeg pacijenta?
- Baš nedavno sam vratio jednu 18-godišnju djevojku koja je pošto-poto htjela povećati grudi. Nakon što je nisam uspio razuvjeriti i urazumiti, nazvao sam njezinu majku koja me molila da je ne primam u kliniku.
- U susjednoj Srbiji sada je hit rekonstrukcija himena. Jeste li radili takav zahvat?
- Nisam i neću. Imali smo nekoliko zahtjeva, ali to iz principa ne želim raditi jer rekonstrukciju himena držim primitivnim varanjem.
Piše ANA VUČETIĆ ŠKRBIĆ/EPEHA
snimio JURE MIŠKOVIĆ/CROPIX
Danas: Volim povijest, ali živim u budućnosti
Nakon 30 godina duge karijere u zadarskoj Općoj bolnici, dr. Zlatko Matulić prije pet je godina odlučio krenuti drugim putem i otvoriti privatnu polikliniku “Sanus”. Iako u sedmom desetljeću života ovaj vitalni kirurg u svojoj poliklinici i dalje radi kao nekad.
Uz unuka Maxa, s kojim provodi najviše vremena, kad nije u operacijskoj sali ili s pacijentima dr. Matulić se posvetio knjizi i povijesti koju smatra učiteljicom života.
“Volim povijest, ali ne živim u prošlosti već u budućnosti. To je moj osnovni moto”, kaže dr. Matulić, kojeg posebno zanima i atomska fizika. Iako se 90-ih godina bavio politikom, bio je osnivač HSLS-a u Zadru, to ga više ne zanima niti svoje vrijeme želi gubiti na politiku.
|
Nekad: Prvi izveo rekonstrukciju jezika
Nesuđeni pravnik, danas 70-godišnji doc. dr. sc. Zlatko Matulić, iza sebe ima 40 godina dugu karijeru kirurga i znanstvenika u kojoj je izveo više od 30 tisuća operacija i napisao 70 stručnih radova.
Rođen u Zadru, na Medicinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1965. godine, a prvi posao na kojem je radio taj danas ugledni specijalist otorinolaringologije i maksilofacijalne kirurgije te subspecijalist plastične i rekonstruktivne kirurugije, bio je Dječji dispanzer.
Iako se u zadarskoj bolnici prvo natjecao za specijalizaciju iz anesteziologije, odbijen je pa je drugi izbor bila “otorina” koja ga, kako sam priznaje, i nije posebno zanimala.
Međutim, na specijalizaciji u Zagrebu, gdje je bio član tima koji je izveo prvu rekonstrukciju jezika, “zaljubio” se u maksilofacijalnu kirurgiju kojom se u Dalmaciji tada nitko nije bavio.
Uskoro u zadarskoj bolnici postaje šef Odjela otorinolaringologije, magistrira te doktorira, a kao najveći ponos u svojoj medicinskoj karijeri ističe subspecijalizaciju koja mu je priznata dekretom, temeljem njegovih radova.
|