Ptice grabljivice u Hrvatskoj najviše stradavaju od izgladnjelosti, zatim antropogenih uzroka, među kojima prednjače prometnice kao mjesta njihova najvećeg stradavanja, a odmah iza po postocima je njihovo stradavanje od vatrenog oružja, neprimjerena smještaja i skrbi.
 |
| Emilio Menđušić u Sokolarskom centru |
Tek nakon toga kao uzroci su apostrofirani pad iz gnijezda, stradavanje zbog različitih prirodnih prepreka, zbog ugriza drugih životinja - najčešće pasa - električnog udara, zamki, otrova...
Svi ti uzroci stradavanja grabljivica u Hrvatskoj zabilježeni su i obrađeni u nevelikoj, no iznimno zanimljivoj publikaciji s naslovom “Bolesti, ozljede i smrtnost ptica grabljivica primljenih u Sokolarskom centru u Dubravi od 2003. do 2008. godine”, koja je upravo predstavljena javnosti.
Njezin autor, osnivač i voditelj Sokolarskog centra u kojemu danas radi i bolnica za ptice Emilio Menđušić, kaže:
- To su podaci prikupljeni u zadnjih šest godina, a kao što naslov govori, predstavljaju ozljede, bolesti i smrtnost grabljivica koje su na ovaj ili onaj način prošle kroz naš centar u Dubravi. Naš cilj je bio na osnovi tih egzaktnih podataka inicirati promjene odnosa u sustavu zaštite ptica grabljivica.
U Sokolarskom centru od 2003. do 2008. našla su se 392 primjerka bolesnih, ozlijeđenih, iznemoglih, pa i uginulih grabljivica, a njihov broj iz godine u godinu raste, što pokazuje i rast svijesti građana koji na takve ptice nailaze.
Zanimljivo je da su u 94 posto slučajeva ptice našli i donijeli u Sokolarski centar upravo građani, članovi nevladinih udruga, izletnici, poljoprivrednici, a tek u 2 posto slučajeva stigla je dojava od institucija koje se bave očuvanjem prirode.
Zanimljivo je i to da je tek u 3 posto slučajeva dojava stigla iz veterinarskih službi, a u 1 posto slučajeva iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje 112. Možda upravo zahvaljujući postojanju Sokolarskog centra u Dubravi kod Šibenika najveći broj ptica stigao je iz primorskih županija, a analiza ozljeda govori da je u 53 posto slučajeva riječ o antropogenim uzrocima.
- Evo, na primjer, 90 posto sova ušara strada na cestama. Tu ništa ne možemo napraviti u smislu zaštite jer ceste jednostavno moraju postojati. Međutim, možda bismo mogli potaknuti uzgoj kako bi se održala populacija unatoč tom stradanju na cestama. Upravo poticanje na zaštitu u raznim oblicima, prije svega kroz edukaciju od najranijeg dječjeg uzrasta pa dalje, to je cilj postojanja Sokolarskog centra, pa i ove vrijedne publikacije koju je Centar objavio na temelju šestogodišnjeg iskustva.
- Naši podaci mogu biti temelj za cijelu strategiju zaštite ptica grabljivica. Ti su podaci egzaktni, a ono što je značajno, potiču trajni monitoring stanja u tom području bez kojega nema ni ideje o zaštiti.
Jordanka Grubač / EPEHA
|
Najviše škanjaca mišara
Među grabljivicama koje su stradale i dospjele u Sokolarski centar najviše je bilo škanjaca mišara (101), kobaca ptičara (40), vjetruša kliktavki (46) sova ušara (82) i jastreba (31).
Analiza ozljeda govori da kobac ptičar najviše doživljava frakture i ozljede glave zbog sudara s antropogenim preprekama, ćuk isključivo ispada iz gnijezda slično kao i vjetruše kliktavke, ušara ponajviše strada zbog sudara s vozilima, a 93 posto u Sokolarski centar primljenih ozlijeđenih jastrebova stradalo je od - vatrenog oružja!
|
|
Više od pola liječenih ptica odletjelo u slobodu
Nakon liječenja i rehabilitacije u Sokolarskom centru 58 posto ptica pušteno je natrag u prirodu, 23 posto je uginulo, a 19 posto moralo je biti eutanazirano jer im nije bilo spasa. Kod eutanaziranih i uginulih ptica čak 83 posto ozljeda je antropogenog porijekla, odnosno, posredno ili neposredno, prouzročio ih je svojim djelovanjem - čovjek. A od onih koje su se ozlijedile u prirodi, 90 posto njih u prirodu se - i vratilo!
|
|
Veterina izvan sustava očuvanja prirode
Zanimljivo je da na studiju veterinarske struke ptice grabljivice, kao najugroženiji dio ornitofaune i svojevrstan indikator stanja u prirodi, uopće nisu zastupljene. A kad do veterinara dođu grabljivice, oni ih ili odbijaju zbog nedostatka specifičnih znanja ili koriste nesvrsishodnu metodu liječenja. Postojeća mreža veterinarskih ustanova neiskorišten je potencijal u sustavu očuvanja prirode, tvrdi Menđušić.
|
|
Građani spasitelji
Ohrabruje podatak da su u 94 posto slučajeva nalaznici stradalih grabljivica koji su se potrudili pomoći pticama bili građani! A gotovo 60 posto ptica kojima su pomogli vraćeno je u prirodu!
|