Kad neće gradske službe, hoće vrijedni Solinjani: Ajmo uredit Mramornu, plažu našeg djetinjstva!

Živimo u gradu koji ima izlaz na more, imamo i plažu, a ne možemo joj normalno prići. Ta činjenica s kojom već dugo živimo potaknula me je da pokrenem akciju s kojom bi se nešto po tom pitanju promijenilo, veli nam 33-godišnji Antonijo Ćurić koji cijeli svoj život živi u blizini nekad poznatoga solinskog kupališta Mramorna u Svetome Kaji, u Draškovićevoj ulici.- Jedan dan sam, ka i obično, iša prošetat tim potezom od Šela pa do Rike.

Kad sam vidija kako je neuredno, zapušteno, zaraslo u draču i puno smeća, nešto se u meni tada prilomilo.
Odlučija sam nešto poduzeti, ne mogu to više gledat i sidit skrštenih ruku, reka san sebi. I neću posustat dok nešto ne napravim, odlučan je Antonijo koji po cijeli dan radi, no svaki slobodan trenutak će posvetiti Mramorni za koju su kaže, kao i on, sentimentalno vezane generacije Solinjana.

Inine cijevi i pruga

S obzirom na tu činjenicu, brzo su mu se priključili istomišljenici koji su ga podržali. Osnovao je i grupu na Facebooku pod nazivom “Mramorna - plaža moga djetinjstva” na kojoj su se, uz prisjećanja kako se tu nekoć kupalo, brzo razvili i prijedlozi kako vratiti plažu u funkciju, a izradili su i majice s istim natpisom.

- Neće biti lako jer joj normalan pristup i dalje priječe Inine cijevi i željeznička pruga, ali barem da se očisti i omogući par prijelaza i sigurnih pristupa. Imamo mi već neke konkretne prijedloge rješenja, a razgovarali smo i s predstavnicima Mjesnog odbora Sveti Kajo, te nam je njegov predsjednik Ivica Radnić pružio veliku podršku.

Oni, također, imaju prijedlog za uređenje tog dijela Svetoga Kaje koji su proslijedili Gradu Solinu. Razgovarali smo i sa solinskim čelnicima i stručnim službama. Gradonačelnik Blaženko Boban je odmah bio spreman pomoći pa će nam osigurati i mehanizaciju za čišćenje jer s mašklinićima sami ne bismo uspjeli, smatra Antonijo koji nam priča kako su se i oni kao djeca stalno tamo kupali, igrali picigin i nogomet u plićaku Mramorne.

- Znalo je biti i crveno i žuto more, ali, fala Bogu, sada više nije tako, pa bi tim više bilo lipše da se sve to uredi, da se Solinjani mogu kupati u svome moru. Pričaju nam stari kako su tu bili nekoć i tamarisi i tuševi, kako je znalo biti po 800 ljudi na kupanju, u dahu će vam o Mramornoj i okolnim kupališnim štacijama ispričati Antonijo.

Među onima koji su ga u startu podržali je i mlada Rebeka Milanović, studentica četvrte godine Pravnog fakulteta u Splitu koja se, kaže, i sama s društvom često pokraj amfiteatra spuštala dolje na kupanje do Mramorne, a zna mnogo o tome i po pričama starih Solinjana koje obožava slušati.

Podrške ne manjka

Inače, Rebeka je već dobrano uključena u brojne solinske teme jer je i sama već ranije pokrenula stranicu “Solin... ljepota koja ne prolazi!”.

- Cilu sam se osnovnu na Mramornoj kupala s društvom iz ulice, tako da bi i meni bilo drago da uredimo i ovaj dio našeg Solina. Najvažnije je krenuti, a vjerujem da će podrška još više pristizati - vjeruje Rebeka.

- Moglo bi se malo nasuti i krupnijeg žala da bude širi pristup plaži, ideja ima puno, moglo bi se urediti i igralište, recimo za odbojku na pijesku, ponovno napraviti skakaonica... Bila je jedna u blizini koju je netko otpilija i vjerojatno proda u staro željezo - misli Antonijo.

Svaka pomoć im je, kažu, dobrodošla. Održali su nekoliko radnih sastanaka, a za u subotu, 18. srpnja u 8 sati planirana je prva radna akcija na Mramornoj na koju uz građane stižu i solinski komunalci.

- Pozivamo stoga sve zainteresirane da nam se pridruže, da vratimo našu Mramornu. Uz puno dobre volje nadamo se da ćemo vratiti stari sjaj zaboravljenoj plaži, jer ako je Mramorna na rubu grada, nije na rubu srca - poručuju našisugovornici.

Tuševi i tamarini “Mramorna je u vrime prije pola stoljeća bila jedna lipa, uređena plaža, pričaju Solinjani. Šezdesetih godina prošloga stoljeća INA je dopremila tu, u solinski bazen, dva broda koja su im služila kao skladišta za gorivo, prije nego su izgradili cjevovod. Mramorna je imala betonirani plato, tuševe i tamarine koji su štitili od prejakog sunca. Na njoj je popodne znalo bit puno svita, a osim Svetokajaca tu su se kupali i Rupaćani, Stranjari, Majdančani i svit iz samog centra Solina”, zapisi su iz staroga Solina.

Picigin i ragbi Voda za tuševe dovodila se cijevima iz obližnje pilane, odnosno rezališta za mramor po čemu je Mramorna i dobila ime. Na pješčanoj plaži mlađarija bi igrala picigin i ragbi, dok bi se stariji svit izmrčija crnin blaton, leža na suncu i tako izvlačija reumu. Neki su se bavili i vađenjen školjaka – kućica ili vatanjen glamaca.