Magnituda potresa iznosila je 4,3 prema Richteru, a intenzitet u epicentru bio je VI. stupnja MCS ljestvice. Osim straha i panike među stanovnicima, nema informacija o materijalnim štetama u epicentralnom području i bližoj okolici. Međutim, Ivo Allegretti iz Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu izjavio je za HTV da bi s obzirom na jačinu potresa ipak moglo biti manjih oštećenja na terenu.
Načelnik općine Gradac Ivan Kosović kaže da za sada nitko nije prijavio štetu na objektima.
- Nemamo prijavljenih nikakvih šteta. Ljudi su se malo prepali, posebno oni koji pamte potres iz 1962. godine - kazao nam je Kosović.
Čini se da potresi ne zaobilaze dalmatinsko područje. Posljednji jači koji je uznemirio Splićane dogodio se 18. studenoga s epicentrom kod Livna, blizu granice s RH.
Unatoč modernoj opremi za praćenje, potresi se ne mogu s potpunom sigurnošću predvidjeti. Zna se samo da se oni događaju na rasjedima, a Hrvatska je ispresijecana desecima aktivnih rasjeda. Najviše ih je u dinarskom dijelu i u Dalmaciji, dok ih je u Istri, Lici i Gorskom kotaru vrlo malo.
Veliki rasjed pruža se preko Pelješca ispod Jadranskog mora prema Garganu, drugi je na trasi Obrovac-Drniš-Klis, pa Mosor-Biokovo, Dinara-Kamešnica, Dugootočki rasjed.
Seizmolozi Geofizičkog zavoda svakodnevno prate osciliranje tla i mjernim instrumentima bilježe brzinu i jakost potresa. Na osnovi prijašnjih potresa i aktivnosti rasjeda sastavljena je karta seizmičke opasnosti Hrvatske s izračunanim maksimalnim mogućim intenzitetima potresa.
Tako Dubrovnik može snaći potres snage deset stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici, Zagreb, Rijeku 9 MCS, dok se potres jakosti sedam MCS može dogoditi u Istri.
Panika koja je nastala na Sredozemlju nakon potresa u Antaliji proširila se i na Hrvatsku, premda seizmolozi ističu da ova dva potresa nisu povezana.
Piše Stanislav Soldo
Foto: CROPIX