Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar pošaljite na 666555 sa ključnom riječi SLD, (3,72 kn/sms).

Nogomet je skup hobi, a Splićani para nemaju... Cici

Detalji o usluzi >

Mozaik

Objavljeno 01.02.2011. u 23:40

članice udruge ‘domine’ pripremaju materijal za film o znamenitim ženama dalmacije koje se u udžbenicima nigdje ne spominju

Velike Splićanke koje je povijest zaboravila

Jeste li se ikada zapitali zašto publika više kupuje novine koje se, do zadnje depilirane dlačice, bave upravo kokoškama kao što su sestre Hilton i gotovo ničim drugim?

 

Aida Koludrović (1886.-1976.), bila je prva ravnateljica
Etnografskog muzeja u Splitu, koja je izvrsno govorila
5 stranih jezika
Kada bi se sudilo po zapisima koji su povjesničari (s iznimkom najboljih) ostavili o prošlosti, došli bismo do zaključka kako u njima žene uopće nisu postojale”, kazala je Andrea Feldman u predgovoru teksta “Žene u Hrvatskoj”.
Ove predrasude opovrgnule su članice feminističke organizacije za promicanje ravnopravnosti spolova i ženskih prava “Domine” iz Splita.

One privode kraju prikupljanje dokumentacije za dugometražni dokumentarni film “Splićanke nekad i danas”. Na temelju višegodišnjeg istraživanja “Povijesti žena Splita i Dalmacije”, “Domine” ovim 90-minutnim filmom žele afirmirati brojne velike žene Splita, zatim informirati, osvijestiti i senzibilizirati što širu javnost o njihovoj ulozi i doprinosu u povijesti Splita, te ih usporediti s položajem i ulogom Splićanki danas.

Rani feminizam

- U filmu želimo prezentirati nepoznatu građu o povijesti ranog feminizma u Splitu i Dalmaciji, koji počinje 1918. godine kada skupina žena osniva Narodnu žensku zadrugu - kaže nam Mirjana Kučer, izvršna koordinatorica Udruge “Domine”.
Anka Berus (1903.-1981.), prva žena ministrica u Vladi Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata. Poznata je po borbi za radnička prava, splitski gimnazijalci pamtili su je kao profesoricu na početku čijih se satova nisu morali moliti
- Ženski pokret u Splitu osnovan je 1926. godine. Dvije splitske feministice iz toga vremena dr. Jelka Perić i novinarka Vinka Bulić sudjelovale su na međunarodnom skupu feministica u Pragu 1927. te o tome izvijestile čitateljstvo “Novoga doba”. U listopadu 1927. održan je javni skup žena na kojem su one zahtijevale pravo glasa - istaknula je Mirjana Kučer. “Domine” su nedavno prezentirale kraći dokumentarni film u kojem su željele dati jasnu sliku o ulozi žena u povijesti Splita i Dalmacije. I u okviru izložbe “Žene Splita i Dalmacije - ženski vremeplov” “Domine” su već predstavile 15 zaslužnih sugrađanki.

To je, čini se, bila tek uvodna inicijalna faza u jedan seriozniji i dugoročniji projekt, pa sada prikupljaju materijal o životu i radu još 70 žena koje su dale značajan doprinos razvoju ovoga područja i u konačnici sve žele zaokružiti monografijom.

Vinka Šperac gorljivo se zalagala da žene dobiju pravo
glasa. Talijanska književnost poznaje je kao književnicu
Beatrice Speraz, koja je objavljivala brojna književna
ostvarenja pod muškim pseudonimom Bruno Sperani
Suradnica na istraživanju Radmila Miletić-Borčić ističe kako su “Domine” došle do materijala koje govore o značajnoj ulozi predsjednice Narodne ženske zadruge Maje Čulić, zatim doktorice Jelke Perić, arhitektice Olge Pavlinović. koja je radila zahtjevne projekte poput Trga Bartola Kašića u Makarskoj... Među 70 naknadno dodanih žena svoje mjesto je osigurala i Vjera Škarica-Bekavac (1897.-1981.) za koju kažu da je prva žena iz Dalmacije koja je u Beču završila medicinski fakultet.

- Ova legendarna pedijatrica organizirala je besplatne preglede za siromašnu djecu. Ona je tzv. dječje umiralište pretvorila u dječji odjel, a osnovala je i “Gradsku mliječnu kuhinju” - priča nam Mirjana Kučer.
Među žene koje se nigdje ne spominju a dale su značajan doprinos razvoju grada i regije “Domine” su uvrstile i učiteljicu Mariju Družeić, koja je postala upraviteljica  Ženske obrtničke škole u Splitu dvadesetih godina prošlog stoljeća...

U nekim dokumentima kao prva liječnica, uz Vjeru Škaricu-Bekavac, spomenuta je i Olga Anđelinović, inače baka političarke Vesne Pusić...
Kada je u pitanju feministički pokret u Splitu između dva svjetska rata, posebno se ističe Vinka Bulić, jedna od najznačajnijih žena u povijesti Splita i Dalmacije iz tog razdoblja. Vinka Bulić (1884.-1965.) je bila novinarka, publicistica, jedna od osnivačica feminističkog Ženskog pokreta u Splitu, kojoj je u putovnici pisalo da je po zanimanju “kućanica”.
Majda Radić- poznata mezzosopranistica

Heroine

Svoje mjesto u dokumentarcu zasigurno će naći i Anka Berus (1903.-1981.), prva žena ministrica u Vladi Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata. Predavala je u splitskoj Realnoj gimnaziji. Poznata je po svojoj borbi za radnička prava, a mnogi splitski gimnazijalci pamtili su je kao profesoricu na početku čijih se satova nisu morali moliti. U radničkom pokretu radila je na okupljanju žena Splita i zahtijevala za žene pravo glasa. Proglašena jednom od 18 narodnih heroina Hrvatske.

Značajan doprinos gradu dala je i znanstvenica, etnologinja te prevoditeljica Aida Koludrović (1886.-1976.), koja je bila je prva ravnateljica Etnografskog muzeja u Splitu. Aida je godinama precrtavala uzorke veza s dalmatinskih ženskih marama po kojima su se radili ukrasi na košuljama i haljinama modernoga kroja.
Marija Monterisi (1900.-1983.), jedna od prvih splitskih poduzetnica, vlasnica dviju parfumerija
Aida Koludrović je dobro govorila pet svjetskih jezika. Na listi “Domina” je i Marija Monterisi (1900.-1983.), jedna od prvih splitskih poduzetnica, vlasnica dviju parfimerija. Mnogim ondašnjim Splićanima dugo je ostala u sjećanju elegantna Marijina figura kako uvijek dotjerana stoji na vratima svojih parfimerija i promatra prolaznike. Tijekom Drugog svjetskog rata pomagala je oslobodilački pokret.

Na listi je i Tina Morpurgo (1907.-1943.), mlada slikarica iz poznate splitske židovske obitelji. Slikarstvo je učila u Splitu, Italiji i Njemačkoj. Među sačuvanim djelima se ističe njezin autoportret. Svoj mladi život je završila u 36. godini u logoru Jajinci, kao žrtva holokausta.
Autoportret Tine Morpurgo (1907.-1943.), mlade slikarice iz poznate splitske židovske obitelji, koja je svoj mladi život završila u 36. godini u logoru Jajinci, kao žrtva holokausta
Kučer i Miletić-Borčić izdvojile su i Vinku Šperac (1843.-1923.), književnicu, novinarku, prevoditeljicu i feministicu. Kao vrlo mlada otišla je od kuće i udajom za konta Vattu iz Pirana nastavila svoj život u Italiji. Talijanska književnost poznaje je kao književnicu Beatrice Speraz, koja je objavljivala brojna književna ostvarenja pod muškim pseudonimom Bruno Sperani. Vinka Šperac bila je za svoje doba iznimno emancipirana žena, koja je vatreno zahtijevala za žene pravo glasa, obrazovanje i jednake plaće.

Među ženskim heroinama našla se i Dika Marjanović-Radica (1892.-1984.), žena koja je sačuvala kulinarsku tradiciju i narodnu baštinu dalmatinske kuhinje, jedna od naših najpoznatijih kuharica. Održavala je tečajeve kuhanja starima i mladima diljem Dalmacije.

Pritom je ustrajno prikupljala recepte željna da sačuva od zaborava bogatu kulinarsku baštinu. Upravo je njezina “Dalmatinska kuhinja“ postala obvezni dio dote generacija dalmatinskih nevjesta, a mnoge su bake i mame po ovoj kuharici naučile kuhati.

Vinka Bulić (1884.-1965.) je bila novinarka, publicistica, jedna od osnivačica feminističkog Ženskog pokreta u Splitu, kojoj je u putovnici pisalo da je po zanimanju ‘kućanica’
Iako se po zapisima povjesničara čini kao da žena nije ni bilo, “Domine su”, dakle, već u prvoj godini rada utvrdile da su Splićanke “postojale i snažno utjecale na povijesna zbivanja” iako im to, najčešće, nitko nije priznavao, a njihova borba za ravnopravnost bila je često predmet poruge. Tako je, primjerice, Vinka Bulić s kolegicama kod hrvatskog političara Ante Trumbića lobirala za pravo glasa žena, a on je posprdno odgovorio: “Da se mene pita, ne bih dao pravo glasa ni muškarcima, a kamoli ženama...”

Brojna podcjenjivanja

Ana Roje
- Rad na projektu bio je pionirski, a kako u literaturi o splitskom feminističkom pokretu nismo našli ni riječi, to nas je motiviralo za nastavak istraživanja - priča Mirjana Kučer. Radmila Miletić-Borčić je u jednom novinskom tekstu našla primjedbu kako na balu “muškarci i žene ravnopravno plešu”. Ispod fotografije snimljene oko 1925. godine ispred crkve svetog Nikole u novinama su uredno ispisana imena ugledne gospode, dok je gospođe na slici upisano “ženska glava”.

- Brojni primjeri govore nam o podcjenjivanju žena u povijesti jer im se, eto, ni imena ne možemo sjetiti - ističe Mirjana Kučer, dodavši kako je najgore što se stanje nije puno promijenilo ni nakon stotinu godina, osim što su žene izborile pravo glasa i politički su aktivnije.

Domine naglašavaju kako i danas u Splitu ima tek nekoliko ulica s imenima žena, kao što su Poljana Kraljice Jelene, Teutina, Cattanijev prilaz i perivoj Ane Roje. Članice udruge navode i primjer splitske vatrogaskinje koja nije mogla dobiti posao zbog svog spola. Za izgradnju prve splitske ubožnice za žene trebalo je proći 70 godina, a svakodnevno možemo svjedočiti o neravnopravnosti žena neovisno je li riječ o kućnim obvezama, zapošljavanju, napredovanju na poslu...

 

 

Piše lola wright

 

Prva Splićanka na biciklu

Amelija Zink-Cindro prva je žena koja je vozila bicikl u Splitu. Fotografija je snimljena 1890. godine, a objavljena je u prvom svesku knjige o povijesti splitskog sporta.

Prva Splićanka na biciklu

Za hlače u zatvor

Jedna naša hrabra sugrađanka usudila se prošetati Rivom u širokim bijelim hlačama. Prva dama u hlačama je uhićena zbog nepodobnog odijevanja. Članice Udruge “Domine” nisu uspjele doznati ime te modno osviještene Splićanke. U citatu knjige Anatolija Kudrijavceva piše:”...

Za vrijeme velikih vrućina te 1931. godine, jedan kroničar je napisao: Velika je vrućina pa nitko više ne vodi računa o odijevanju. A ženske? Ima ih u svim bojama, odjevenih na sve načine.

U posljednje vrijeme prolaze ulicama one u svilenim dugačkim hlačama, pod koketnim suncobranima, praćene, dakako, raznovrsnim primjedbama. Uostalom, pred dva decenija bijaše se pojavila u Splitu na ulici neka dama u hlačama i, ukoliko se sjećamo, rđavo prošla, tako da se više nije pojavila na ulici...”

 


Biologinja pronašla novu vrstu ljiljana

Splitska biologinja Marija Seleban de Cattani (1789.-1870.) pronašla je novu vrstu ljiljana. Cvijet je po njoj nazvan Il Lilium Cattaneum Dalmaticum.


Spaljena jedna vještica

U Splitu je zabilježen samo jedan slučaj spaljivanja vještice.


Ana Roje, Asja Kisić...

“Domine” su u značajne dalmatinske žene uvrstile i brojne umjetnice. To su: Ana Roje (1909.-1991.), svjetski priznata balerina, pedagoginja i koreografkinja, Cata Dujšin-Ribar (1897.-1994.), slikarica i pjesnikinja, te Asja Kisić (1914. -1996.) i Zdravka Krstulović (1940.–2003.), proslavljene splitske filmske, televizijske i kazališne glumice. Na listi je i Majda Radić-Dešpalj (1933.-1984.), mezzosopranistica, prvakinja opere HNK.


Sestra Marka Marulića prezrela brak

Među heroinama je i Bira (15.-16. stoljeće), sestra Marka Marulića, koja se spominje kao jedna od prvih obrazovanih koludrica. Pravo joj je ime bilo Elvira plemenita Pecenić-Marulić.

Ona je prezrela bračnu zajednicu i živjela je u benediktinskom samostanu. Na listi su i Prisca te Valerija (4. st.? – 314./315.), žena i kći rimskog cara Dioklecijana, koje su pogubljene. Valerija, koja je imala titulu Auguste bila je jedna od najvećih žena kasne antike, a obje su bile žene izvanrednih moralnih vrijednosti i vrsna karaktera.


Film

Sugovornice u prvom dijelu kratkog dokumentarnog filma su Mirjana Kučer, Đordana Barbarić, izvršna direktorica Udruge “Most”, i Larisa Šerbo, praunuka Vinke Bulić. Autorica scenarija i režije je Nina Šimunović, uz asistenciju Mirjane Kučer na scenariju, te snimanje i montažu Vojana Koceića. Dovršenje filma ovisi o financijskoj potpori (oko 250.000 kuna), od koje su dio “Dominama” odobrili Ured za ravnopravnost spolova RH (26.000 kuna) i Ured za kulturu Grada Splita (10.000 kuna).


Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Komentar od: | Komentirano: 2. veljača 2011. 10:18
BRAVO, baš je lijepo da netko svih tih naših pametnih žena sjetio!

super i fantastično!
Komentar od: fažol | Komentirano: 2. veljača 2011. 9:42
Uvik se nađe poneki telac koji sve vrati na 1941.
Komentar od: | Komentirano: 2. veljača 2011. 8:50
kako si glup sve za rvacku jeb em tebe i rvacku ako je ti predstavljas,kakve veze ima clanak o velikim Splicankama sa bilo cim sta ti spominjes majmune dabili ga majmune...
Komentar od: Dom57 | Komentirano: 2. veljača 2011. 1:27
sceta ca se zene izmedju sebe nisu pomagale...
"Tijekom Drugog svjetskog rata pomagala je oslobodilački pokret. Godine 1946. konfiscirane su joj parfumerije pa se odselila u Trst i zaposlila kod veletrgovca D. Kozulicha za kojeg se kasnije i udala. Nakon što je opet ostala udovica, otvorila je zlatarsku trgovinu u Trstu. Njezin poduzetnički duh i ustrajnost nikada je nisu napuštali. Umrla je u Padovi, u koju se preselila nakon umirovljenja. Zahvaljujemo se gospodinu Josipu Monterisi na pomoći i podršci pri istraživanju i prikupljanju podataka o životu njegove bake Marije Monterisi. """""
Komentar od: Dom57 | Komentirano: 2. veljača 2011. 1:14
ko trazi nadje...mislin ono zbilja uvalili su i Vinku Sperac koja je ka dite isla iz Splita i cili zivot zivila i radila u Italji...
cccccccccccccccccccc
nego kad smo kod splicanki...prije par dana san naletila na sliku Bajamontijeve urne na kojoj mu se zena Luigia potpisuje djevojackin prezimenon Crusschevich
i za ovu Sperac na netu nigdi nima muzevjo prezime ...
ne virjen da su one bile jedine...bas me zanima kad su u nas zene pocele minjat prezimena udajon...