Tradicionalno poimanje obitelji, opisano statističkim uzorkom ‘mama, tata, djeca’, nije toliko uspješno koliko se do jučer mislilo. Novi uzorak, prema najnovijim istraživanjima objavljenima prošlog mjeseca u Sjedinjenim Američkim Državama, trebao bi glasiti - ‘mama, mama i djeca’.
Naime, u lipanjskome broju glasnika Američke pedijatrijske akademije objavljena je znanstvena studija koja dokazuje kako su djeca iz lezbijskih brakova uspješnija od svojih vršnjaka.
Da nije riječ o nekakvoj pseudoznanstvenoj analizi, svjedoči popis nositelja istraživanja - to su znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija iz San Franciska, s Pravnog fakulteta na UCLA sveučilištu te znanstvenici sa Sveučilišta u Amsterdamu.
Socijalne vještine
Oni su tijekom sedmogodišnjeg istraživanja obuhvatili 154 lezbijska para koja imaju djecu između 10 i 17 godina te su intervjuima s njima i njihovom djecom, kako sa sinovima, tako i sa kćerima, ali i drugim metodama utvrdili kako su ta djeca značajno uspješnija od prosjeka.
Ta djeca, tvrde znanstvenici, pokazuju znatno višu razinu razvijenosti socijalnih vještina, bolji su u školi, imaju manje problema u komunikaciji sa vršnjacima i s odraslima, manje su agresivna, manje su sklona kršenju pravila koja im postavlja okruženje.
Prema istraživanju, djeca odgojena u lezbijskom braku imaju više samopoštovanja i samouvjerenosti od djece iz heteroseksualnih brakova. Premda članak ne sadrži detaljno tumačenje uzroka ovim iznenađujućim pokazateljima, znanstvenici zaključuju kako rezultati studije mogu biti značajni kao pomoć onima koji se bave raznim aspektima poboljšanja života djece i mladih.
Razvoj potencijala
Smatra se da razlog ovakvom rezultatu leži u psihologiji žena. Naime, većina žena odmalena, bez obzira na spolnu orijentaciju, svoj odnos prema svijetu definira pokušajem kooperacije, a ne dominacije. Upravo to, smatraju znanstvenici, jest koncept u kojemu djeca mogu razviti najbolje potencijale.
renato kragić
|
Brucoški ‘šik’ u Zagrebu
Da je lezbijstvo ‘šik’, pokazala je i anketa provedena na Zagrebačkome sveučilištu. Naime, 1998. godine samo je šest i pol posto brucošica izjavilo da su imale neko homoseksualno iskustvo, a deset godina poslije to je priznalo skoro 21 posto studentica prvih godina zagrebačkih fakulteta.
|