radionica o popularizaciji znanosti u medijima koja je urodila - tekstom u ‘malom odmoru’
 |
|
Dr. Bojan Žagrović: Novinari od nas traže
senzacionalna otkrića, ali to nije
uvijek moguće
|
Fiziku, kao jedno od polja znanosti koje otkriva osnovne zakone prirode, mnogi stručnjaci smatraju temeljem modernog društva. Međutim, koliko ste često čuli sljedeće izjave djece nižih razreda osnovne škole?
Pitanje: što je to fizika? Odgovor: To je ono teško što ima moj brat. Pitanje: Što ćeš biti kad odrasteš? Odgovor: Pjevačica (čitaj: ne valjda fizičarka). Upravo ovim kratkim dijalogom, doc. Željka Fuchs sa splitskog PMF-a, pozvala je sve zainteresirane na vrlo zanimljivo predavanja o temi popularizacije znanosti u medijima, koje se održalo prije desetak dana na FESB-u.
Mitovi o fizici
Prema njezinim riječima, stvoren je mit da je fizika teška i nerazumljiva. Do 7. razreda nestaje prirodne dječje znatiželje i više se ne postavljaju pitanja kao što su: zašto je nebo plavo, kako nastaje duga, zašto imamo potrese, kako radi vulkan, zašto i kako avion leti, što ima u svemiru, što su crne rupe, hoćemo li ikad ići opet do Mjeseca...?
Interes za fiziku tada je teško ponovno potaknuti”. Dakle, nameće se pitanje kako popularizirati znanost kao pokretač ekonomskog razvoja u zemlji u kojoj je tek osam posto visokoobrazovanih? Na skupu su govorili: fizičar Davor Bernardić, saborski zastupnik SDP-a, Krešimir Macan, PR stručnjak, Maja Vađić, novinarka HRT-a, Dejan Vinković, docent s PMF-a u Splitu te Bojan Žagrović, znanstvenik s MediLSa, dok se nije pojavio Hrvoje Meštrić, ravnatelj za znanost pri MZOS-u.
- Hrvatska sebi želi zabiti čavao u glavu – rezimirao je doc. Vinković razrađujući prvenstveno problematiku Znanstvenog programa HRT-a. On je, naime, vrlo oštro govorio protiv emisije “Na rubu znanosti” urednika i voditelja Krešimira Mišaka koji “prostor daje gatarama, astrolozima i vračevima, a ne kompetentnim stručnjacima”.
- Tužit ću Vijeću za elektroničke medije HRT jer je i zakonski nedopustivo da se pod znanost stavljaju lažnjaci. Nerazumljivo je da David Icke dobije toliki prostor za svoje obmane – vrlo kritičan, ali iskren bio je Vinković. Nakon njega, o problemu javne televizije i njezine edukacijske uloge nastavila je Maja Vadić, inače diplomirana sociologinja i novinarka Znanstvenog programa HRT-a.
 |
|
Docent Dejan Vinković je na splitskom FESB-u žestoko kritizirao Znanstveni program HRT-a joško šupić / cropix
|
- Mišak me muči u jednakoj mjeri kao i kolegu. S obzirom na to da poznajem unutarnje probleme sustava, apelirala bih na sve znanstvenike da se javno oglase na svaki netočan ili neprecizan znanstveni prilog ili emisiju. Međutim, bit ću iskrena pa zapitati te iste znanstvenike bi li radije da im se rad predstavi u središnjem Dnevniku na površan način ili pak studiozno, ali u nepopularnom terminu u sklopu Znanstvenog programa?
– istaknula je Vadić davši primjer kako se “produkcijski standardi neprestano urušavaju”. Također je napomenula da znanstvenici nisu uvijek spremni javno predstaviti svoj rad, a to bi im trebala biti dužnost! U nastavku je dr. Žagrović vrlo precizno razradio problematiku popularizacije znanosti. - Prvenstveno treba educirati šire mase i upoznati ih s praktičnim rezultatima istraživanja. Potom, treba podignuti razinu razumijevanja zašto je znanost prijeko potrebna u razvoju gospodarstva, ali i društva.
Također, ne smijemo zaboraviti na nove, mlade znanstvenike jer su oni budućnost – zaključio je dr. Žagrović, a njegove riječi odlično je potkrijepila profesorica s Građevinskog fakulteta koja je bila u publici. - Imamo probleme s asistentima jer oni ne žele ostati na fakultetu. Vrlo često dobivaju odlične ponude građevinskih tvrtki, tako da nemaju motiva ostati na fakultetu.
 |
|
Znanstvenici se bune protiv emisije voditelja Krešimira Mišaka ‘ Na rubu znanosti’
|
Šest, sedam tisuća kuna neusporedivo je s iznosima koje dobivaju u tim tvrtkama – iznijela je profesorica. - O znanosti nije uvijek najlakše govoriti jer, da bi je mnogi razumjeli, nužno je trivijaliziranje, a onda se gubi i doza misterija. Novinari vrlo često očekuju senzacionalna otkrića, ali to nije uvijek moguće. Znanost nije seksepilna – mišljenje je dr. Žagrović.
Na predavanju su također sudjelovali Davor Bernardić, inače političar znanstvenik, koji je nepotrebno ispolitizirao cjelokupno događanje. Nasreću, ipak je donesen zaključak da se percepcija znanosti ne može promijeniti ad hoc, ali treba krenuti korak po korak. Kako je obećala Fuchs, sada slijedi i predstava za popularizaciju znanosti.
piše jure jerić
Ništa bez politike
Kako je predstavljeno na predavanju, nužna je suradnja politike i znanosti jer je to jedini put napretka. Treba znati da ‘Siemens’ u razvoj tehnologije ulaže petsto posto više nego Njemačka. S druge pak strane, čak 85 posto državnog novca namijenjenog hrvatskoj znanosti ide na plaće znanstvenika. Od olovke do projekata ostaje samo sitniš, 15 posto!
|