priča iz velike plave zgrade u kojoj je smještena jedna od najstarijih i najcjenjenijih obrazovnih ustanova u dalmaciji
Kada putnik namjernik ulazi u Sinj, ne može nikako promašiti, alkarskim rječnikom rečeno, veliku plavu zgradu pokraj Alkarskog trkališta. U toj zgradi smještena je Franjevačka klasična gimnazija s pravom javnosti, zasigurno jedna od najcjenjenijih srednjoškolskih obrazovnih ustanova u Dalmaciji, pa i šire. U gimnaziji, prema nastavnom planu i programu, učenici biraju između klasičnog i jezičnog smjera.
Trenutačno je u klasičnom smjeru 78 učenika, dok ih u jezičnom ima 113. Ukupno 21 profesor izvodi nastavne planove i programe. U alkarskom gradu, u kojem postoji tradicija srednjoškolskog obrazovanja s dobrim rezultatima, uz Franjevačku klasičnu gimnaziju, djeluju i Opća gimnazija Dinka Šimunovića, Tehničko-industrijska škola Ruđera Boškovića i Srednja strukovna škola Josipa bana Jelačića.
 |
| Odlično opremljenu Franjevačku gimnaziju pohađa 78 ‘klasičara’ i 113 ‘jezičara’ |
Za Franjevačku gimnaziju kažu da ima stroge kriterije i tešku nastavu, no doznajemo da je u stvarnosti sasvim drugačije. Odgojno ozračje u gimnaziji temelji se na povjerenju i prihvaćanju svakog pojedinca, na razvijanju osjetljivosti za općeljudske i kršćanske vrednote, a ostvaruje se u duhu franjevačke zauzetosti za svakog čovjeka i cjelokupno Božje stvorenje piše u promidžbenim materijalima koje gimnazija dijeli zainteresiranim sugrađanima za vrijeme Dana otvorene gimnazije, svake godine u svibnju, kada pozivaju osmaše i osmašice te njihove roditelje na upoznavanje s radom gimnazije.
 |
| Fra Josip Grbavac, ravnatelj Franjevačke gimnazije |
Nema u nas nikakve posebne stege, ali trudimo se održati visoke standarde kazao je ravnatelj gimnazije, fra Josip Grbavac. Gimnazijska zgrada vrlo je dobro opremljena svime potrebnim za izvođenje nastavnog programa. Svaki od ukupno osam razrednih odjela ima svoju matičnu učionicu, a za nastavu informatike, biologije, kemije i fizike te glazbene umjetnosti, ima specijalizirane učionice.
Učenici Franjevačke klasične gimnazije manjim su dijelom sjemeništarci koji su se opredijelili za redovnički poziv u franjevačkom redu i koji se spremaju za studij teologije, a većim dijelom su djevojke i mladići koji se spremaju za studije na nekom od sveučilišta u Hrvatskoj.
Uz redovitu nastavu, učenici gimnazije imaju organiziran i niz izvannastavnih aktivnosti. Tako djeluje mješoviti gimnazijski zbor, školski športski klub, karitativna skupina “Voluntas bona”. Učenici zajedno s profesorima organiziraju priredbe, pogotovo za Dan gimnazije 8. prosinca i u drugim prigodama.
U oba smjera učenici Franjevačke klasične gimnazije imaju mogućnost izbora učenja pet stranih jezika, latinskog i grčkog te engleskog, njemačkog i talijanskog. Profesori u gimnaziji dijelom su svećenici franjevci, koji su uz studij teologije završili i studij na nekom drugom fakultetu, te stekli stručnu spremu profesora, a ostali su laici.
vito perić / epeha
Burna povijest
Gimnazija je s radom počela u zgradi na današnjem Trgu kralja Tomislava u središtu Sinja. U zgradu pokraj Alkarskog trkališta, gimnazija je uselila 1928. godine zgrada je inače izgrađena 1908. za Franjevačko sjemenište. Nakon Drugog svjetskog rata, ta je zgrada nacionalizirana, gimnazija raspršena, nekoliko profesora uhićeno, a neki su i pogubljeni.
Godine 1962. gimnazija ponovo počinje raditi u Sinju pod nametnutim imenom Franjevačka srednja škola za spremanje svećenika. Od 1992. godine, gimnazija je ponovno u svojoj zgradi i ulazi u sustav školstva Republike Hrvatske.
|
Prva hrvatska gimnazija u Dalmaciji
Početak rada gimnazije seže u 1838. godinu, kada su tadašnje samostanske škole ujedinjene u tri samostana (Zaostrog, Knin i Sinj) kao Domaće učilište Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja.
Od 1854., gimnazija u cijelosti počinje djelovati u Sinju pod upravom franjevaca. Time postaje prva hrvatska gimnazija u Dalmaciji, odnosno jedina koja je održavala nastavu na hrvatskom jeziku.
|