Ove tri plodne ravnice prostiru se na gotovo 15 tisuća hektara, sa svim uvjetima za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Umjesto toga, na najvećem dijelu površina raste korov.
– Ova tri polja veliki su potencijal za gospodarski razvoj naše županije. Tržište je neupitno jer, osim za vlastite potrebe, čime bismo supstituirali dio uvoza, tu je turizam preko kojega možemo plasirati velike količine hrane. Da bi se došlo do toga cilja, potrebne su snažne reforme s ciljem okrupnjavanja zemljišnih posjeda, izgradnje sustava navodnjavanja i uređenja tržišnih odnosa. Upravo kroz poljoprivrednu proizvodnju i njezino povezivanje s turističkom privredom na području ove županije moguće je postići ubrzano stvaranje nove vrijednosti, otvaranje novih radnih mjesta i revitalizaciju zagorskog dijela županije, ali i otoka – kažu Zec i Garac.
Liberali ističu da se u Imotskom polju od 4400 hektara obrađuje samo 1580, iako je poljoprivrednoj proizvodnji namijenjeno 3780 hektara, s tim da je za 2580 hektara predviđeno navodnjavanje. U najvećem Sinjskom polju prosječna veličina parcele je 0,1 hektar, a kad se zna taj podatak, svaka daljnja priča o njegovu potencijalu gotovo je izlišna.
Čelnici Županijske organizacije HSLS-a ističu kako pozdravljaju namjeru Vlade za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta i plan da se do 2020. godine provede komasacija na 90 tisuća hektara. Da bi se to uspješno provelo, HSLS predlaže osnivanje zemljišnih ureda i zemljišne banke, zahtijevaju smanjenje porezne presije, a kad se stvore uvjeti za intenzivnu proizvodnju, predlažu uvođenje “poreza na korov” za sve vlasnike uređenog zemljišta koje se ne bi obrađivalo.
Toni Paštar