U 12 dalmatinskih gradova i općina opustošenih ratom država će ‘uliti’ više od 58 milijuna kuna!

Iako je nedavna najava ukidanja statusa brdsko-planinskih i područja od posebne državne skrbi izazvala dosta medijske bure, dok su se reakcije s terena svodile otprilike na “evo, vlast opet štedi na najnerazvijenijima i najsiromašnijima”, iz Vlade poručuju da će nova kategorizacija omogućiti još kvalitetniju pomoć države jedinicama lokalne samouprave koje teško mogu opstati bez pomoći države.

Štoviše, uvođenjem nove kategorije “potpomognutih područja” Vlada u (n)ovoj godini, kroz Zakon o regionalnom razvoju, planira u sustav potpora uključiti i neke lokalne jedinice koje nikad nisu bile u sustavu pomoći područjima od posebne državne skrbi.

Kao što je poznato, područja od posebne državne skrbi obuhvaćala su prije svega ratom opustošene dijelove države, kako bi se uz državnu pomoć i olakšice omogućio što ravnomjerniji razvoj tih dijelova Hrvatske. No, ukidanje sintagme posebne državne skrbi ne znači da itko u ekonomski nerazvijenim područjima ima razloga za zabrinutost, jer nitko neće odjednom ostati bez pomoći – barem tako kažu u Vladi.

U Banskim dvorima drže da će njihova reforma u praksi ispraviti neke dosadašnje nepravilnosti. Prilagodba na novi sustav kategorizacije potpora startala je s prvim danom nove godine, a ključno mjerilo za ulazak nekog područja “pod kapu” novih mjera indeks je razvijenosti koji čine pokazatelji njegove ekonomske, socijalne i demografske razvijenosti.

Veća pravednost u raspodjeli državnih potpora

– Upravo je postizanje veće pravednosti u raspodjeli državnih potpora najmanje razvijenim područjima Hrvatske ključni razlog zbog kojeg smo krenuli u projekt nove kategorizacije – kaže dr. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, dodajući kako je projekt nove kategorizacije spreman već nekoliko godina, no “nije bilo političke hrabrosti i odlučnosti da se i provede u djelo”.

– Novom kategorizacijom, zahvaljujući indeksu razvijenosti, u sustav potpore ući će čak 99 jedinica lokalne samouprave koje nikad nisu bile u sustavu potpore, a njihova razvijenost je ispod 75 posto prosjeka čitave Hrvatske. U isto vrijeme, iz sustava izlazi 56 jedinica čiji indeks razvijenosti, po posljednjim mjerenjima, prelazi 75 posto nacionalnog prosjeka.

Dosad smo imali situaciju da su na nula kuna državne potpore bile neke jedinice lokalne samouprave na 30 do 40 posto razvijenosti, dok su neke druge, čija je razvijenost prelazila 100 posto razvijenosti, primale poticaje. To nije pravedno, moramo dati potporu onima koji je više trebaju – kaže nam dr. Grčić.

Pod definicijom potpomognutih područja našlo se 264 grada i općina. Isključivi kriterij za selekciju indeks je razvijenosti od 2010. do 2012. godine (iduća kategorizacija bi se, u skladu s europskim normama, trebala provesti na temelju analize indeksa razvijenosti u sedmogodišnjem razdoblju). Tvrde u Vladi, itekako se vodilo računa o tome da statistika ne promovira neke nove nelogičnosti ili nepravde.

Drniška dobrodošlica s Krkom, Prominom, Meštrovićem i pršutom - dobro će gradu doći i injekcija od gotovo 15 milijuna kuna / Nikša Stipaničev / CROPIX

Naime, više od 80 posto jedinica imalo je u analiziranom razdoblju indeks razvijenosti iznad 75 posto nacionalnog prosjeka, prije svega zahvaljujući kategoriji rasta stanovništva. No, ona je najčešće bila rezultat povratka nekadašnjih prognanika i izbjeglica, a ne nekog velikog ekonomskog procvata, koji bi bio stvarni mamac za doseljavanje.

Drniš će profitirati s 14,8, a Benkovac 10,2 milijuna kuna

– Nismo mogli zanemariti tu činjenicu i dopustiti da neke jedinice zbog toga kriterija ispadnu iz kategorizacije potpora, jer smo svjesni da one još uvijek trebaju pomoć države na svom razvojnom putu. Od Škabrnje, preko Benkovca, Drniša, Vrlike, do Vukovara, Lovasa, Ernestinova, Petrinje... – pojašnjava potpredsjednik Vlade Grčić.

Uvažavanjem tih specifičnosti, u sustav potpora vraćeno je 25 gradova i općina koji bi, strogo statistički gledano na indeks razvijenosti, trebali ispasti “iz igre”.

Koliko je to bitno za razvoj tih sredina, najbolje govori dalmatinski dio priče: 12 jedinica lokalne samouprave u četiri dalmatinske županije na taj će način profitirati s više od 58 milijuna kuna. Više od 33,7 milijuna iznosit će uštede u lokalnim proračunima (porezne i druge mjere državne potpore dosad su dosezale od 20 do 40 posto proračuna jedinica lokalne samouprave), a više od 25 milijuna kuna dobit će građani, zahvaljujući povratu poreza koji im vraća država umjesto jedinica lokalne samouprave...

Ukupno, na račun dodatnih prihoda lokalnih proračuna i povrata poreza građanima, Drniš će profitirati s ukupno 14,8 milijuna kuna, Benkovac 10,2, Poličnik 6,9, Hrvace 4,7, Posedarje 3,6, Obrovac 3,5, Ston 3,1, Stankovci 2,9, Vrlika 2,8, Novigrad 2,7, Polača 1,9 te Škabrnja s 1,7 milijuna kuna.

Hrvoje Prnjak

Dr. Branko Grčić: I otoci ostaju u sustavu potpora Sve jedinice lokalne samouprave na otocima također su ušle u novu kategorizaciju potpora. "Statistika pokazuje da otočne jedinice pripadaju razvijenijem dijelu RH i da su gotovo sve iznad 75 posto nacionalnog prosjeka, no ova Vlada je svjesna specifičnih razvojnih problema otoka, kao što je slaba prometna povezanost i veći troškovi obavljanja bilo kakve poslovne djelatnosti. Zato smo ustrajali na zadržavanju Zakona o otocima koji definira posebne razvojne mjere za otoke, neovisno o mjerama predviđenim za potpomognuta područja", kaže potpredsjednik Vlade Grčić i dodaje kako je potrebno na isti način osmisliti i zakonski precizirati specifične zakonske mjere za brdsko-planinska područja.