- To je premalo. Mi smo izgradnjom autocesta zapostavili državne i županijske ceste. Stanje je alarmantno, jer očito je da će godinu za godinu biti sve manje novca – upozorava Smodlaka.
Kritičan ulaz u Split
Tako je u trogodišnjem planu planirano završiti, početi izgradnju ili uređenje brze ceste koja se gradi više od dvadeset godina, Plano-Split, Stobreč-Dugi Rat-Omiš, most kopno-otok Čiovo, Zagvozd-Imotski, Pantana-Trogir, spojna cesta od mosta na Cetini, obilaznica Dicma, otok Šolta-izgradnja spojne ceste trajektna luka, Sućuraj-Bogomolje, otok Vis-rekonstrukcija ceste u Komiži.
Time mogu biti zadovoljni stanovniciu na tom području, no što je s ostalim pravcima.
– Što je sa solinskom Širinom gdje je prosječan godišnji dnevni promet drugi u Hrvatskoj i iznosi 39.795 vozila, a prosječan ljetni dnevni promet iznosi 46.088 vozila? Što je s uređenjem deniveliranog raskrižja ceste D8 i Ulice ZNG-a koji je jedan od tri ulaza u Split na kojemu će se značajno povećati promet skorom izgradnjom velikog trgovačkom centra i preuzimanjem prometnog opterećenja s Vukovarske ulice i istočnih dijelova Splita, što će rezultirati gužvama i mogućim prometnim nesrećama - pita Smodlaka.
– Nećemo stati skrštenih ruku, već ćemo, zajedno sa stručnim službama, kod državnih institucija nastojati riješiti prometnu povezanost Splita – kaže Baldasar.
Uz to, u planu je dovršetak izgradnje ceste D220 od Čaporica (čvor Bisko na A1) do GP Kamensko, cesta TTTS - Rotor Bilice (D1) što bi pridonijelo rasterećenju raskrižja prometno najopterećenijeg raskrižja u Republici Hrvatskoj - Stobreč s dnevnim prolaskom od 58.560 vozila ali i povećanju sigurnosti prometa.
Premda je u županijskim projektima i Prostornom planu kao strateškom županijskom dokumentu predviđen tunel Kozjak, u državnom planu ga – nema.
- Ne možemo to prihvatiti. Za nas je tunel Kozjak prevažan za ovo područje jer bi spajanjem s cestom do Solina bio za 22 kilometra kraća veza s kontinentalnim dijelom zemlje, uz buduću izgradnju mosta Stinice. Tunel bi značio razvoj toga dijela Zagore i gospodarskih zona na tome području - tvrdi župan Zlatko Ževrnja.
- Vrijeme je da konačno prestanemo s ignoriranjem Cetinske krajine, na ovaj način je izolirano više od 40 tisuća stanovnika. I predsjednik Vlade Zoran Milanović je na putu iz Bosne ovaj dio preletio, očito svjestan prometnih čepova - tvrdi Dadić.
Dok iz Vlade RH dolaze sve skromnija sredstva, a lokalne ceste su sve punije rupa, očito je vrijeme da svi konačno sjednu za isti stol, a od pomoći će im stručnim savjetima biti Udruga prometnih inženjera. U protivnom će Dalmacija ostati na rubu državnog interesa, što ne bi to išlo u prilog turističkoj destinaciji kakvom se predstavlja u Europi i svijetu.
Time mogu biti zadovoljni stanovniciu na tom području, no što je s ostalim pravcima.
– Što je sa solinskom Širinom gdje je prosječan godišnji dnevni promet drugi u Hrvatskoj i iznosi 39.795 vozila, a prosječan ljetni dnevni promet iznosi 46.088 vozila? Što je s uređenjem deniveliranog raskrižja ceste D8 i Ulice ZNG-a koji je jedan od tri ulaza u Split na kojemu će se značajno povećati promet skorom izgradnjom velikog trgovačkom centra i preuzimanjem prometnog opterećenja s Vukovarske ulice i istočnih dijelova Splita, što će rezultirati gužvama i mogućim prometnim nesrećama - pita Smodlaka.
Vladu RH ne zanima tunel kroz Kozjak
Otvaranje brze ceste veseli gradonačelnika Splita Ivu Baldasara, no za grad poput Splita nužna su još bolja prometna rješenja.– Nećemo stati skrštenih ruku, već ćemo, zajedno sa stručnim službama, kod državnih institucija nastojati riješiti prometnu povezanost Splita – kaže Baldasar.
Uz to, u planu je dovršetak izgradnje ceste D220 od Čaporica (čvor Bisko na A1) do GP Kamensko, cesta TTTS - Rotor Bilice (D1) što bi pridonijelo rasterećenju raskrižja prometno najopterećenijeg raskrižja u Republici Hrvatskoj - Stobreč s dnevnim prolaskom od 58.560 vozila ali i povećanju sigurnosti prometa.
Premda je u županijskim projektima i Prostornom planu kao strateškom županijskom dokumentu predviđen tunel Kozjak, u državnom planu ga – nema.
- Ne možemo to prihvatiti. Za nas je tunel Kozjak prevažan za ovo područje jer bi spajanjem s cestom do Solina bio za 22 kilometra kraća veza s kontinentalnim dijelom zemlje, uz buduću izgradnju mosta Stinice. Tunel bi značio razvoj toga dijela Zagore i gospodarskih zona na tome području - tvrdi župan Zlatko Ževrnja.
Sjesti za isti stol
Državni program, na razočaranje brojnih stanovnika Cetinske krajine, ne predviđa ni izgradnju obilaznice Sinja koja je već davno zacrtana radi sveukupnog gospodarskog razvoja Sinja i Cetinske krajine. Ljuti to Sinjanina Milu Dadića, županijskog vijećnika, koji je s pozornice, u ime svih stanovnika toga kraja, apelirao na nadležne:- Vrijeme je da konačno prestanemo s ignoriranjem Cetinske krajine, na ovaj način je izolirano više od 40 tisuća stanovnika. I predsjednik Vlade Zoran Milanović je na putu iz Bosne ovaj dio preletio, očito svjestan prometnih čepova - tvrdi Dadić.
Dok iz Vlade RH dolaze sve skromnija sredstva, a lokalne ceste su sve punije rupa, očito je vrijeme da svi konačno sjednu za isti stol, a od pomoći će im stručnim savjetima biti Udruga prometnih inženjera. U protivnom će Dalmacija ostati na rubu državnog interesa, što ne bi to išlo u prilog turističkoj destinaciji kakvom se predstavlja u Europi i svijetu.