Bogata, pomalo zaboravljena kulturna baština povezuju Trogir i Stari Grad , a kako se ne bi prepustili zaboravu suvremeni baštinici objedinit će ih po prvi put u zajedničku izložbu fotografija za Uskrs 2011. godine.
 |
| Dr. Darko Alfirević, Tomislav Dužević i Alen Miletić, zaljubljenici u
baštinu |
Premda je do izložbe ‘Od Danila do Hvara’ u Muzeju grada Trogira ostalo više od godinu dana, u trogirskome Muzeju već sada se prikuplja bogata fotograđa kako bi se UNESCO-ovi biseri na najbolji način predstavili javnosti.
O hvarskom i trogirskom prostoru u ovoj povijesnoj fotopriči brine arheolog prof. Alen Miletić, kustos trogirskog Muzeja, kojega su brojna arheološka nalazišta dovela na Otok sunca.
- Na prostranoj ravnici između Starog Grada i Jelse u pejzažu je zapisana povijest težaka, od antike do danas. Iako je antički Pharos prekriven još od ranog srednjeg vijeka hrvatskim Starim Gradom, suhozidi i putevi koji se pružaju poput mreže preko polja svjedoče oku putnika o najbolje očuvanoj katastarskoj organizaciji jednog antičkog grada - tako o tadašnjem Pharosu govori arheolog Miletić.
Stalna inspiracija
Spone s kamenim ostacima drevnog Pharosa spojile su ga u ovo moderno vrijeme s jednim drugim zaljubljenikom u Stari Grad i otok Hvar, umjetničkim fotografom, splitskim liječnikom, patologom dr. Darkom Alfirevićem.
On svaki vikend pohodi omiljeni otok bilježeći ljepote Starogradskog polja i hvarske kulturne baštine u sklopu svog fotografskog projekta ‘Slike Mediterana’. Tako mu je svaki novi posjet još jedna prilika za novi umjetnički doživljaj vrijednog starogradskog i otočnog kulturnog bogatstva.
– Hvar mi je stalna inspiracija tijekom cijele godine, a posebna vrijednost su brojni antički lokaliteti u Starogradskom polju. S velikim sam zadovoljstvom prihvatio poziv za izložbu jer sam sretan što će moj doživljaj Starogradskog polja upoznati i šira javnost - kaže dr. Alfirević.
Publika će, kako kaže umjetnik, kroz fotografije doista doživjeti ljepotu starogradske baštine, a slike očuvane antičke arhitekture dočarat će bogatu prošlost otoka.
Rimski zapis
Upravo na ovom otoku mir i spokoj na toploj mediteranskoj klimi tražili su najbogatiji Rimljani. O tome i danas svjedoči nalaz rimskog natpisa iz kraja prvog stoljeća prije Krista, na pročelju antičkog hrama. Natpis je pripadao potomku Quintusa Cornificija, najbogatijeg čovjeka Rima, koji je svojim novcem sponzorirao Cezarovu stranku.
Njegov potomak Caius Cornificius Caro u Starom Gradu podigao je u svoje ime i svoje djece Hram božici majke zemlje, a građanima Pharosa iz zahvalnosti priredio gozbu jer su ga izabrali za gradonačelnika.
Ovaj natpis je prvi pisani epigrafski dokument u kojem se spominje gradonačelnik Pharosa i danas je na lokalitetu Kupinovik nedaleko Starog Grada, na parceli Doljanina Tomislava Duževića -Gire.
Taj iznimno važan arheološki lokalitet, kako kaže arheolog Miletić, muzej je na otvorenom, sa sačuvanim ostacima nekoliko građevnih faza ovog rimskog kompleksa. Natpis je poslije korišten kao greda nosača vitla kasnoantičkog tijeska za izradu maslinovog ulja.
OJDANA KOHAREVIĆ, foto: mirko crnčević