U Košarkaški klub „Zadar“ policajci su ušli prije dva tjedna, a posebno ih zanimaju potpisani ugovori, te uplate i isplate u periodu od 2005. godine do proljeća 2009. godine. Nitko iz Kluba ne želi razgovarati o tome, ali pouzdane informacije govore da je KK „Zadar“ policiji postao zanimljiv u sklopu jedne od istraga vezanih za Hypo banku od koje su neki tragovi vodili prema Jazinama.
Policijsko kopanje po papirima podudarilo se s dovršavanjem revizije naručene zbog budućeg „preoblikovanja“ KK „Zadar“, pa je klupsko vodstvo, odjednom uznemireno „otkrićima“, o svemu informiralo gradonačelnika Zvonimira Vrančića. A „otkrilo“ se da je knjigovodstvo katastrofalno, da nedostaju brojni dokumenti, da nekih ugovora nigdje nema, primjerice onih s
Dinom Rađom, te
Arijanom Komazecom koji ni nakon gotovo deset godina nije do kraja isplaćen!
Predsjednik Kluba
Dino Perović i direktor
Zdenko Mičić obavijestili su o svemu gradonačelnika Vrančića, a potom se Vrančić prošlog tjedna sastao s njima dvojicom, te direktorom Tankerske plovidbe
Ivom Mustaćem, direktorom Tankerkomerca
Darijom Jurinom i savjetnikom Hypo banke
Zdenkom Zrilićem.
 |
CROPIX ilustracija
|
Uslijedila je Vrančićeva objava o dugovima od 35-40 milijuna kuna i najavljen dogovoreni plan za pokušaj spašavanja davljenika iz Jazina po formuli „svi po malo i valjda ćemo preživjeti do kraja sezone“. Ocijenjeno je da će sve dobiti na težini korištenjem autoriteta funkcije gradonačelnika, pa je sve javno pokrenuo upravo Vrančić.
- KK „Zadar“ je neosporna sportska i tradicijska vrijednost grada i mislim da je zadarska javnost od mene očekivala da poduzmem sve kako bi se Klub spasio, objašnjava Vrančić.
- Ako je dug zaista 40 milijuna kuna, mislite li da postoji i nečija kaznena odgovornost?
- Ne mogu o tome govoriti, eventualnu kaznenu odgovornost neka utvrđuju za to nadležne institucije, ali mislim da postoji moralna odgovornost klupskog vodstva prema građanima Zadra. U želji za što boljim rezultatom, sigurno je bilo rastrošnosti, a sada je sve potencirano neočekivano velikom krizom, zaključuje Vrančić.
Gradonačelnik Vrančić tvrdi da ne želi osobni sukob s bilo kim (vjerojatno misleći na
Kristijana Magaša i
Pina Gieriju koji su bili na čelu Kluba u sporno vrijeme), ali dodaje da je 2005. godine ostavio Klub u stabilnoj financijskoj situaciji i s manjim ili jednakim dugovima kakve je 2001. njemu ostavio dotadašnji predsjednik
Božidar Kalmeta. Podsjetimo, Vrančić je odmah po preuzimanju predsjedničkog mjesta izjavio da je naslijedio 7-8 milijuna kuna duga.
PREDRAG OPAČIĆ / EPEHA
Nejasni milijuni iz 90-ih
Revizija je otkrila i nejasan status oko 11 milijuna kuna koje su
koncem 90-ih godina zadarska poduzeća unosila u KK „Zadar“ kao zalog
tada očekivane pretvorbe i privatizacije. Među tim su poduzećima
ugašeni „Zadarkomerc“ i „Plodine“ te još „živi“, ali preimenovani
„Folijaplast“, ali i neke druge tvrtke koje će i sada biti pozvane u
misiju spašavanja Kluba. Nejasno je hoće li ti milijuni biti pretvoreni
u udjele u budućoj privatizaciji ili će biti tretirani kao dodatni dug. |
Hipoteka nad klupskim prostorima
KK „Zadar“ je kod Hypo, Erste i najvećim dijelom kod OTP banke podigao
18 milijuna kuna kredita za pokrivanje tekućeg poslovanja i obveza
prema igračima. Usput, po najnovijem elaboratu o procjeni klupskih
nekretnina, poslovni prostori uz dvoranu Jazine vrijedni su 2,7
milijuna eura, ali na njima je hipoteka OTP banke. |
Škovrlj: Zašto i drugi nisu rezali troškove i igrali s juniorima
Dugovi Splita već su duže vrijeme “zabavljali” javnost koja se čudila kako su samo Gripe na financijskom rubu? No, sada kad su na površinu isplivali dugovi Cibone (navodno šezdesetak milijuna kuna) i Zadra (40 milijuna), ispostavilo se kako su dugovanja Splićana dječija igra.
- Split ima oko 12-13 miljuna kuna duga prema državi koji bi se u procesu problikovanja trebao pretvoriti u dionice, te još oko 3 do 3.5 milijuna kuna ostalih dugovanja - rekao je direktor Splita Petar Škovrlj.
Proces preoblikovanja zastao je ljetos nakon niza promjena u vladi, lokalnih izbora, konsolidacije nove gradske vlasti... Splitski klub je, kako Škovrlj ističe, u 15 godina od lokalne samouprave dobio 4 milijuna kuna, što je u usporedbi s navodnih Ciboninih 120 u istom razdoblju od grada Zagreba smiješna svota.
- Unatoč manje novca smo gotovo cijelo vrijeme bili rame uz rame s ostalim klubovima i preživjeli. Mogli su i drugi rezati troškove i igrati s juniorima u sastavu - rekao je Škovrlj.
(FV)
|