'Roditelj' će Supetrane učiti i hraniti

Bracera "Roditelj" jedan je od rijetkih relativno dobro očuvanih primjeraka tradicionalnog jadranskog jedrenjaka 19. i 20. stoljeća. Od 2011. godine u vlasništvu je Turističke zajednice grada Supetra i od samog početka planovi za nju su veliki.

– Vrijednost toga broda za Supetar, kao otočnoga gradića bogate pomorske povijesti, ali i kao turističke destinacije, uistinu je nemjerljiva – kazuje nam Ivan Cvitanić, direktor Turističke zajednice.

No, taj se brod, star 109 godina, uvijek uspijeva naći u nekom otočnom "skandalu" jer u supetarskom portu već ga duže vrijeme nema. Kritika Supetrana tako ne izostaje. Čak su i jarboli otvorili raspravu: dva ih je ili jedan? Je li to bracera ili trabakul?

Sve vezano uz ovaj brod je skupo, slažu se mnogi, od njegove kupnje, održavanja, vađenja, rekonstrukcije koja je bila nužna, ponovnog vraćanja u more. Bracera "Roditelj" ima svojstvo kulturnog dobra Republike Hrvatske, pa je priča o ovom brodu nešto kompliciranija. No, je li "Roditelj" samo investicija ili baština koju bi Supetar trebao očuvati?

– Naziv "bracera" dovodi se u vezu s talijanskim imenom otoka Brača – Brazza, pa bi bracera "Roditelj" trebala postati jedan od najvažnijih simbola grada Supetra i njegov zaštitni znak. U Rješenju Ministarstva kulture stoji kako je povratkom u Supetar "Roditelj" "dobio autentičan povijesni okvir" – ističe Cvitanić.

Pitamo to i Gitu Dragičević, ravnateljicu Narodne knjižnice u Supetru, koja na strani "Roditelja" stoji od samih početaka.

– Baština je nešto što nema cijene, a bracera je vezana uz Brač, uz bračku povijest i pomorstvo. Ideju o njezinoj kupnji predložilo je nekoliko entuzijasta koji su poslije osnovali udrugu "Bračera" s puno dobrih ideja koje, na žalost, zbog niza nesretnih okolnosti, nisu uspješno realizirali. Meni se sama ideja o kupnji odmah jako svidjela jer sam oduvijek mislila da se bracera mora vratiti na Brač – upućuje nas Dragičević.

– Možda sam ja pomalo i sentimentalna, sjećajući se djetinjstva i supetarskog porta s bracerom Škendrinovih "Bože i Gospe pomozi", koja je godinama bila jedna od rijetkih veza s kopnom. Mislim da nije važna rasprava o tome je li to trabakul ili bracera, ima li dva ili jedan jarbol, ona jednostavno može i mora postati ukras i simbol Supetra, ako svi zajedno uložimo u prvom redu dovoljno pozitivne energije i ljubavi.

Pomoć i priznanje Ministarstva kulture proglašenjem bracere "Roditelj" kulturnim dobrom sigurno je dobar putokaz i pokazatelj da ćemo "Roditelja" ponovno uskoro vidjeti u supetarskom portu – govori Dragičević.

No, održavanje baštine nesumnjivo košta. Brod nije u portu, na suhom je, u Selcima na Braču gdje mu je trenutni dom dok čeka rekonstrukciju. Za svog "morskog staža" počeo je propuštati velike količine mora te je prijetila opasnost od njegova potapanja i završavanja na morskom dnu.

– Trenutno je u postupku projekt cjelovite rekonstrukcije koju financira Turistička zajednica grada Supetra, a u obnovu se uključilo i Ministarstvo kulture dodjelom novca. Krajem godine smo završili izmjenu cijele palube, a upravo ovih dana počinje obnova dvaju svjetlarnika i potpalublja.

Završetak obnove planiran je za proljeće 2017. godine sukladno strateškom planu obnove koji je donijela Turistička zajednica, no izgledan je i u ovoj godini – pojašnjava Cvitanić.

Projekt promatra dugoročno i smatra kako ne bi trebao biti financijski teret jer bi isplaćivao sam sebe.

– Planirano je da "Roditelj" u budućnosti prvenstveno bude brod muzej pomorstva na otvorenom tijekom trajanja turističke sezone. Na njemu će se organizirati radionice starih vještina i zanata, a koje se tiču pomorstva i ribarstva, poput vezivanja broda, izrade pomorskih čvorova, pletenja ribarskih mreža i vrša.

Također, u planu je da brod ponudimo u najam temeljem javnog natječaja kojim bi se koristio za organizaciju popularnih izleta kulturne i baštinske tematike. Brod planiramo koristiti i za promociju naše bogate pomorske tradicije u svijetu.

Nadamo se kako ćemo jednog dana našu ljepoticu odvesti i na Svjetski festival mora i mornara u Brestu, ali i da će sudjelovati i na drugim regatama povijesnih i tradicijskih brodova u zemlji i inozemstvu – zaključuje Cvitanić.

IVANA GOSPODNETIĆ
foto: EPH