Proljeće je stiglo i astronomski i klimatski, no sigurno je da će još biti prodora hladnog zraka, poručuju iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
 |
| Foto: Ivo Ravlić / CROPIX |
Temperatura zraka u ponedjeljak u 14 sati u većem se dijelu države kretala oko 20 stupnjeva Celzijevih, što je, kako potvrđuju dežurni sinoptičari, nešto više od prosjeka prijašnjih godina, no već u srijedu navečer će, zbog prodora hladnog zraka, zahladnjeti, pa se u četvrtak i petak očekuje pad dnevne temperature u prosjeku od pet do sedam stupnjeva.
Iz DHMZ-a poručuju kako takvi skokovi nisu neuobičajeni za proljeće.
U Dalmaciji bi temperaturne promjene ipak trebale biti nešto manje izražene, a vjerojatno je da će nam trebati i kišobrani.
Drago Žaja, načelnik Pomorskog meteorološkog centra Split, navodi kako će u utorak biti promjenjivo oblačno i južno vrijeme, dok se pred kraj dana očekuju kratkotrajni pljuskovi, a temperatura zraka bit će za otprilike stupanj viša nego u ponedjeljak.
U srijedu će također biti promjenjivo oblačno s mogućom popodnevnom kišom, a i u četvrtak i petak, kaže Žaja, očekuju se oblaci i mjestimična kiša, te za par stupnjeva niža temperatura zraka.
Odstupanja, dakle, u sljedećim danima neće biti velika, a ožujak je, prema nepotpunim podacima, u Dalmaciji bio razmjerno topao, uz iznimku kratkotrajnog zahladnjenja.
Konkretno, u Splitu je 1. ožujka minimalna dnevna temperatura bila 12, 2 stupnjeva, a maksimalna 15,6, dok je tjedan nakon toga izmjereni mimimum u Splitu bio svega 2,2, a maksimum 8,5 stupnjeva Celzijevih, nakon čega je ponovno zatoplilo.
Primjerice, 15. ožujka najveća dnevna temperatura iznosila je 15,2 stupnja, a 28. ožujka živa se popela na 19,9 stupnjeva Celzijevih. Najveća do sada izmjerena temperatura zraka u Splitu u ožujku je ona iz 1977. godine i iznosi 23,2 stupnja, a apsolutni minimimun od -6,6 stupnjeva Celzijevih registriran je 1963.
Njemački znanstvenici za tamošnje su medije kritizirali pomicanje sata, tvrdeći kako se na taj način miješa u ljudski biološki sat.
Najnovija istraživanja su, naime, pokazala da pomicanje sata ne utječe samo kratkoročno na naše zdravlje, u obliku nesanice ili povećanja broja infarkta, nego i u idućih sedam mjeseci, dok se sat ponovno ne vrati na zimsko vrijeme, znatno utječe na veliki dio svjetskog stanovništva.
Znanstvenici tvrde i kako pomicanje sata dovodi do promjena u tijelu, a jetri, primjerice, treba čak tjedan dana da se prilagodi toj promjeni.
d. z.