Splićani su još uvijEk uvelike ovisni o službama i institucijama u glavnom gradu države
Iako se stvari pomiču naprijed, pa mladi Splićani, primjerice, iz godine u godinu u svom gradu na raspolaganju imaju sve više studijskih programa i sve manje razloga za natjecanje na Zagrebačkom sveučilištu, stručni ispiti za većinu struka također se, za razliku od prijašnjih godina, održavaju u Splitu, a napredak je očit i u segmentu zdravstva jer KBC Split širi dijapazon dijagnostičkih i terapijskih usluga, popis stvari za čiju je realizaciju nužno potegnuti do metropole još uvijek je dugačak.
Primjerice, osobe kojima hitno treba putovnica to mogu riješiti samo u Zagrebu, isto kao i i hrvatski državljani kojima za neko putovanje trebaju vize, u Zagrebu se, nadalje, nalaze i središta državnih zavoda, pa se, recimo, za prijavu patenta mora u Zagreb. Također, u nekim se zanimanjima, prije svega liječničkom i pravničkom, ne može napredovati bez ispita položenih u glavnom gradu.
- Pravosudni ispit možemo polagati samo u Zagrebu. Nadalje, za stjecanje titule agenta za prodaju nekretnina morao sam u Zagreb jer se ti ispiti provode samo u Hrvatskoj gospodarskoj komori - kaže Splićanin Branimir Mihovilović.
Zagreb je nužnost, i to višemjesečna, i liječnicima na specijalizaciji. Kako se uglavnom radi o ljudima u ranim 30-im godinama, većina ih već ima svoju obitelj i malu djecu, koju moraju ostaviti ili organizirati zajednički život u metropoli.
Liječnici se moraju preseliti
- Najteži dio priče je traženje odgovarajućeg stana jer malo koji najmodavac želi iznajmiti stan na nekoliko mjeseci. U pravilu dobijete lošiju lokaciju po višoj cijeni. Druga stvar je traženje vrtića za djecu jer kao privremeni stanovnik Zagreba nemate pravo na državni vrtić, a ako imate sreće, možete naći mjesto u privatnoj ustanovi po mjesečnoj cijeni od tisuću do tri tisuće kuna.
- Ja sam imao sreće što mi suprugina tvrtka ima podružnicu u Zagrebu, ali poznajem kolege koji nisu imali tu mogućnost. Ono što najviše frustrira je činjenica da sam gotovo sve znanje mogao dobiti i u svojoj matičnoj ustanovi, a, uz to, mislim i da bi bilo puno učinkovitije da se zagrebačkim profesorima organiziraju stručni seminari ili radionice u Splitu, a ne da se mi svi moramo privremeno preseliti u Zagreb - kaže nam mladi liječnik iz Splita, koji je nedavno završio zagrebačku avanturu.
U Zagreb, radi posla, često moraju i poduzetnici - vlasnik tvornice začina i prve dalmatinske čokolade Marinko Biškić kaže da, radi pregovora za plasman svojih proizvoda, iz Splita u metropolu mora godišnje 15 do 20 puta, pa na putu zapravo izgubi mjesec dana.
- Svi trgovački lanci, kojima prodajem začine i čokoladu, imaju centrale u Zagrebu, a sa svakim lancem tijekom pregovora treba održati dva do tri sastanka. Za svaki sastanak izgubim dan ili dva, a financijski me to stoji najmanje tisuću kuna svaki put, dok, usporedbe radi, biznismen iz Zagreba za isti takav sastanak izgubi sat ili dva i uz to svega deset kuna za plaćanje parkinga u prvoj zoni - kaže Biškić.
S obzirom na to da je njegova druga ljubav glazba (on je, podsjetimo, ujedno i frontmen grupe Von Biskich), Biškić ukazuje kako je i u tom segmentu Zagreb nužnost, budući da se sve domaće diskografske kuće također nalaze u glavnom gradu, gdje glazbenici moraju putovati na pregovore s izdavačima.
divna zenić
joško ponoš/cropix
U metropolu i po zdravlje
Premda KBC Split grabi naprijed, zagrebačke bolnice i dalje su mjesta spasa za velik broj stanovnika splitskog područja. Split, primjerice, još nema transplantacijsku medicinu, a u Zagreb se ide i za sve zahtjevnije neurokirurške operacije.
Također, velik broj parova koji imaju problema s neplodnošću u Zagrebu se podvrgavaju zahvatima medicinski potpomognute oplodnje, budući da se na Firulama s time tek nedavno ponovno krenulo, nakon višegodišnje pauze.
|