Hrvatska Vlada se zadnjim potezima ozbiljno kandidira za “zlatnu proračunsku malinu” za zamagljivanje državnih financija.
Podsjetimo, prije desetak dana je Ministarstvo poljoprivrede sa seljačkim udrugama postiglo dogovor da će 22 posto poticaja za ovu godinu isplatiti u repromaterijalu, a novinari su od Ivana Šukera, ministra financija, dobili samo neslužbenu informaciju da će to državni proračun koštati oko 300 milijuna kuna, ali da se zbog toga neće povećati rashodi.
Na pitanje na koji način će se onda osigurati novac, odnosno kakve će se preraspodjele unutar proračuna dogoditi, Šuker je odgovorio kako će se to objaviti kad u Vladi odluče izaći s time u javnost.
Drugi slučaj nedovoljne transparentnosti glede fiskalne politike dogodio se prilikom najave premijerke Jadranke Kosor da će se od 1. srpnja ukinuti stopa od dva posto kriznog poreza, ali ni predsjednica Vlade ni ministar financija nisu tom prilikom željeli pojasniti koliko će manje novca u državnom proračunu biti zbog te odluke.
Kao što nisu htjeli kazati na koji način će se nadoknaditi manjak u državnom budžetu od, kako su novinari izračunali, skoro 500 milijuna kuna temeljem smanjivanja manje stope kriznog poreza u zadnjih pet mjeseci ove godine.
Treća nedovoljno objašnjena poruka koja se tiče državnih financija, ali i javnih poduzeća, odnosi se na tvrdnju Jadranke Kosor o tome da će se iz državnog proračuna ove godine u kapitalne investicije plasirati dvije milijarde kuna, dok će javna poduzeća investirati 12,5 milijardi kuna.
Problem je u tome što je premijerka tu informaciju neizravno prikazala kao novost, ali pritom uopće nije precizirala o kojim se to novim investicijama u odnosu na predviđene uopće radi. Prema dostupnim informacijama, to uopće nije novost, jer to su vjerojatno sredstva koja su već predviđena investicijskim planovima.
A ako nismo u pravu, ako se taj novac povećava, to onda znači povećanje rashoda u državi i u javnim poduzećima, što bi onda opet podrazumijevalo da Vlada i Ministarstvo financija javnosti, ali i Hrvatskom saboru, daju informacije o tome što se mijenja u proračunu države i javnih poduzeća.
Ironijom sudbine, Institut za javne financije (IJF) i Ministarstvo financija su prije dva tjedna promovirali drugo izdanje Proračunskog vodiča za građane, a tom prilikom su Katarina Ott, ravnateljica IJF-a, i Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija, kazali kako je transparentnost državnih financija preduvjet da bi građani mogli efikasno nadzirati provođenje državnog proračuna.
E, čini se da, kako se Vlada počela (odnosno nastavila) ponašati, građani taj proračunski vodič, koji je ionako besplatan, mogu “okačiti mačku o rep”, jer što će im znanje o strukturi proračuna kada ne mogu pravodobno dobiti potrebne informacije o provođenju istoga.
Frenki Laušić
arhiv cropix