Slobodna Dalmacija

Moratorij na ulazak konkurencije trebalo bi iskoristiti za obnovu flote / Joško Ponoš / CROPIX

Ako se ostvare najave po kojima će Europska komisija (EK) uskoro odgoditi ulazak brodara iz Unije na hrvatsko trajektno i katamaransko tržište sve do kraja 2016. godine, državna kompanija Jadrolinija i privatne tvrtke dobit će dodatni manevarski prostor za jačanje i moderniziranje svojih flota.

Promet još uvijek malen

To će svakako biti potrebno, jer je realno očekivati da će svoj dio poslovnog kolača nakon okončanja moratorija pokušati pridobiti inozemne kompanije, primjerice talijanske ili grčke.

Premda je neslužbene informacije iz Bruxellesa dio javnosti sklon ocijeniti kao svojevrsnu pobjedu hrvatskih pregovarača, jer je EK odgodila već planiranu liberalizaciju prometa, nije isključeno da je riječ o procjeni kako broj potencijalnih putnika i vozila na našem tržištu još nije dovoljno atraktivan za “velike mačke”.

Naime, na kraju 2016. godine vidjet će se tko je od velikih putničkih brodara iz susjedstva zainteresiran za dobivanje koncesija na linijama prema hrvatskim otocima.

Gotovo sedam predstojećih godina stoga bi državna i privatne kompanije trebale iskoristiti za modernizaciju brodovlja koje danas nije baš na zavidnoj razini, a manjak proračunskog novca neće se samo odraziti na prolongiranje nove faze obnove Jadrolinijine flote već i na ulaganja u postojeće brodove kojima u idućim godinama istječu klase i plovidbene svjedodžbe sukladno sigurnosnim konvencijama.

No, državna kompanija trenutačno gradi samo dva nova trajekta u splitskom BSO-u, a o novim aranžmanima za sada nema ni govora. Kada tome pridodamo privatne tvrtke koje svoje prinove nabavljaju u inozemstvu, čini se da će bez ulaganja boj sa stranom konkurencijom biti izgubljena bitka.

U tom kontekstu treba gledati i na bojazan Sindikata pomoraca Hrvatske za sudbinu Jadrolinije u aktualnoj situaciji kada država reže subvencije za trajektne i brzobrodske pruge, jer bi moguće poslovno slabljenje tvrtke bio uvod u njezinu podjelu, privatizaciju i poraz u tržišnoj utrci sa stranim brodarima.

Pri tome se ne smije zaboraviti ni na milijune kune koje su hrvatski porezni obveznici posredstvom državnog proračuna uložili u obnovu i održavanje bijele flote.

GORDAN ZUBČIĆ