Jurčić Vladi i HNB-u: Stop fiksnom tečaju i nultom deficitu > Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija

Hrvatska

11.03.2010. | 22:49

UGLEDNI EKONOMIST PREDLAŽE PROGRAM ‘VELIKE TRANSFORMACIJE’

Jurčić Vladi i HNB-u: Stop fiksnom tečaju i nultom deficitu

Povećanje deficita u proračunu i labavljenje tečaja nisu štetni jer će omogućiti pokretanje proizvodnje i izvoza, upozorava Jurčić

Piše mARINA KARLOVIĆ-SABOLIĆ

Da bi izišla iz krize, Hrvatskoj treba “Velika transformacija”. Ona podrazumijeva potpunu promjenu pristupa životu, radu i politici. U ekonomskom području to znači napuštanje postojećeg modela ekonomske politike i stvaranje uvjeta u kojima se isplati raditi, proizvoditi i izvoziti - tvrdi predsjednik Hrvatskog društva ekonomista prof. dr. Ljubo Jurčić u strateškom dokumentu naslovljenom s “Hrvatska: Velika transformacija”, objavljenom u časopisu “Ekonomski pregled”, u kojemu bivši gospodarski strateg SDP-a tvrdi da kriza hrvatskoga gospodarstva u najvećem dijelu nije posljedica globalne krize, nego rezultat vlastite ekonomske politike iz prethodnih razdoblja.

- Za razliku od modela ekonomske politike koji u krizi primjenjuju sve razvijene zemlje, hrvatski model je atipičan: on kao ciljeve naglašava stabilnost tečaja i nulti proračunski deficit, iako su to instrumenti ekonomske politike. Pogrešan, atipičan model privređivanja doveo je hrvatsko gospodarstvo u stanje neodrživosti – navodi u tekstu Jurčić, koji pogubnim smatra inzistiranje na nultom deficitu i čvrstom i stabilnom tečaju.

- Takva politika proizvela je krizu hrvatskoga gospodarstva – poručuje Jurčić, iznoseći stavove koji su u potpunoj suprotnosti s politikom kakvu provodi Vlada Jadranke Kosor, ali i HNB.

Kod nas sve obrnuto

Posljedice takvog ponašanja su, prema njegovim riječima, smanjenje konkurentnosti, pad proizvodnje i deindustrijalizacija hrvatskoga društva: umjesto da se gospodarstvo razvija od manufakture prema industriji, kod nas se kreće od industrije prema manufakturi.

Sve to dovodi i do pada vrijednosti ljudskog kapitala. On u tekstu navodi da, umjesto stabilnog tečaja i nultog deficita, glavni ciljevi trebaju postati povećanje proizvodnje, zaposlenosti i izvoza.

- Monetarna politika ne smije biti toliko restriktivna da onemogućuje oživljavanje i gospodarski rast, niti toliko ekspanzivna da naruši stabilnost gospodarstva - zaključuje Jurčić, koji, sudeći prema tekstu o “Velikoj transformaciji”, za razliku od recentne politike Vlade i HNB-a, očito ne bježi od povećanja deficita državnog proračuna.

Njime bi se povećali proizvodni kapaciteti zemlje i pokrenuo novi zamašnjak razvoja, a dug bi se, prema Jurčićevoj projekciji, nakon uspješne tranzicije naplatio iz povećane proizvodnje, zaposlenosti, dohotka i poreznih prihoda.

Jurčićeve ekonomske "istine"

Ova se kriza nije trebala dogoditi. U Hrvatskoj je stagnacija proizvodnje počela prije svjetske financijske i gospodarske krize. Osnovni makroekonomski problem hrvatskoga gospodarstva je veća domaća potrošnja od proizvodnje, što stvara veći uvoz od izvoza. Greška je nisko određeni tečaj.

Plan u četiri točke

1. Nova idustrijska politika kojom bi se zaposlili neiskorišteni resursi za domaću proizvodnju

2. Politika regionalnog razvitka, kroz koju bi se u pojedinim regijama u klastere grupirale srodne proizvodnje

3. Reforma državne administracije, koja treba efikasnije pratiti gospodarske aktivnosti

4. Monetarna politika, koja bi posustaloj domaćoj proizvodnji trebala dati nova krila

Pišite uredniku

Ime i prezime *

E-mail * email nije ispravan

Naslov *

Poruka *

Upišite slova s ekrana

Pošaljite link

Vaše ime *

Vaša e-mail adresa * email nije ispravan

Ime primatelja *

E-mail adresa primatelja * email nije ispravan

Poruka *

Upišite slova s ekrana

Komentari

Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Komentar od: Defakto @ 13. ožujak 2010 7:24

getewami,
istina je da je to tako, ali, domaći proizvodi bili bi jeftiniji od uvoznih da Kuna ima realni tečaj. Ekonomija se ne može održati na državnim subvencijama i fiksnom tečju. Prošla su ta vremena.

Komentar od: marjanko @ 12. ožujak 2010 18:00

Nekoliko postotaka dužnika koji ne vračaju kredite je njihov problem, ali nekoliko desetaka postotaka je problem banaka i one moraju reagirati, makar u dogovoru sa državom.
Ovim čvrstim tečajem podigli su kamate i rate su porasle za velikih 30%, ali bez ikakve reakcije javnosti. Klizanjem tečaja banke bi bile onemogućene manipuliranjem promjenjivim kamatama na više i promjenjivu kamatu usmjerili na dole. Moja godišnja plaćena kamata u kunama od prije 3.godine je sa 14.000 kn došla na 17.000 kn , umjesto na 11.000, zbog smanjenja glavnice.
Osnivanje sindikata bank.dužnika bilo bi nužno. Možemo i mi proglasiti smanjenje kam.stope i poslati dopis bankama s novim ratama. Da im damo povod za njihov veliki rizik kao izgovor za veću kamatu.

Komentar od: lud nisam @ 12. ožujak 2010 17:45

zaboravlja se vrlo bitna stvar a to je da je hrvatska kompletna privreda oslonjena sa nasim tajkunima na kolateralu ne na kapitalu. sa deprecijacijom kune a to se desava ako rohatinski pocne na jurcicev zahtjev printat kune i vrijednost kolaterala ce pocet padat.

ako kolateral padne a nasa vlada ima obraza i zastupa principe liberalnog kapitalizma a ne kao sto mi se cini principe selektivnog socijalizma, onda bi dosta nasih tajkuna postalo insolventno i imali bi izlaz samo u restruktruiranju ( zastita od kreditora) sto znaci da bi share holderi bili izbrisani anjihove firme nakon restrukturacije pod kontrolom drzave .
i ponovo krece privatizacija, problem je sta ni roha ni jurcic nemaju muda za tako nesto i ova drzava ce nastavit financirat gubitase privatnike na nacin monopolizacije, privilegiranosti i konstatnim zarobljavanjem trzista

deprecijacija kune bi podvukla pod vodu dosta ljudi, puno firmi i dovela bi do dodatnog gubitka posla.

mozda je jedino rjesenje proglasit devizne klauzule neustavnim sto bi tribale bit jer platezno sredstvo suverene hrvatske je kuna. trazit od banaka da se koriste razlicitim derivacijama i osiguranjima za zasitu svog kaspitala i

osnovan hrvatske banke sa hrvatskim kapitalom koje ce davat kredite i kamte hrvaskim gradanima i cija zarada ce pripadat hrvatskoj privredi a ne ko danas ko zan kome

Komentar od: Moj_stav @ 12. ožujak 2010 15:44

U zadnjih 15 godina, od kako su Valentic i Skegro uveli cvrstu kunu, prosjecna inflacija u Hrvatskoj je bila negdje oko 4-5 % na godisnji razini. Prosjecna inflacija u "euro-zoni" je oko 2%. Samim time kuna je trebala polagano kliziti i sad bi bila negdje na razini: 9 kuna za jedan euro! Bez velikih devalvacija i stresova, samo primjenom ekonomske logike, mogao se postici jedan od ciljeva. Osim toga, turistima bi Hrvatska postala povoljnija destinacija, a nasi prehranbeni produkti bi vjerojatno bili zastupljeniji na hotelskim stolovima. S druge strane pak porasle bi obaveze gradjana, koji su kupovali automobile ili sklapali kreditne ugovore s deviznom klauzlom. Medjutim, jednu smrt svatko mora umrijeti, pa bi po toj logici bilo interesantno napraviti jednu projekciju, sa svim ucincima, kako pozitivnim tako i negativnim. Danas nazalost, novac i kamatna stopa nije jedini problem, Hrvatska niti ima produkte za izvoz niti je konkuretna cijenama. Akvirirati nova trzista, bez ubrizgavanja velikih sredstava u marketing, je sizifov posao. Tko ne vjeruje, neka pita Todorica, koliko ga je projekt "Jana" u USA-u do sada kostao i to bez signifikantnog trzisnog uspjeha.

Komentar od: getewami @ 12. ožujak 2010 13:19

Imam još dva komentara na članak, kojeg sam tek sad pročitao u cijelosti.

-možda imamo služben politiku nultog deficita, ali mi taj nulti deficit u proračunu odavo ne vidjesno.

-nije mi jasno jel naš Ljubo taj deficit koji bi stvarao namjerava podmirivati iz štamparije, ili bi ga pokrivao stranim zaduživanjem i prodajom reliquia reliquiarum

Komentar od: getewami @ 12. ožujak 2010 11:13

@defakto

Slažem se da se namirnice mogu jeftio proizvoditi doma, ali ih nitko ne proizvodi jeftino.

Sumnjam da su hotelijeri lude samoubojice koje namjerno kupuju skuplju uvoznu hranu, iz nekog inata.
Ne, oni namjerno kupuju jeftiniju uvoznu hranu, ne zatošto nisu domoljubi, nego zato što imaju zdrav razum.

Inače imamo ludu sreću što nam se država nalazi na plodnom tlu za turizam, jer da smo tamo negdje preko Karpata, a s ovakvim mentalitetom, bilo bi kuku i lele, i oni koji bi ostali živi, preživljavali bi od skupljanja plodova.

Komentar od: getewami @ 12. ožujak 2010 11:07

@spirou

Pa recimo smanjenje cijene rada možda bi dovelo brodogradnju na niske gubitke, a ako budemo ludo sretni, možda čak i u pozitivu.
Ako još uopće nešto drugo i proizvodimo, proizvodi bi gledano u eurima postali jeftiniji, pa bi izvoz porastao.
Ali glavni cilj bi bio omogućavanje otvaranja nove proizvodnje bilo čega (opet nemam listu artikala :).

Tvoje "SIGURNO NEGATIVNE EFEKTE DEPRECIJACIJE" je snižavanje standarda na realnu razinu. Jel nešto realno negativno?

Za "MOŽDA POZITIVNE EFEKTE" jedino što dobivamo je bolje uvjete za oživljavanje i rast gospodarstva. Nije tajna da cijela država živi na onome što joj proizvede gospodarstvo. Mi se pravimo kao da nam gospodarstvo umejreno cvjeta, i tako trošimo, a razlika ide u dug koji se povećava.

Dakle država ne živi od toga što joj sportaši osvajaju srebra i bronce, što su studenti naša budućnost, što pacijenti trebaju odlično zdravstvo, što seljaci žive na selu pa ih trebamo čuvat, što imamo dugu tradiciju brodogradnje, što imamo veliki broj županija i općina, što su nas branitelji obranili, itd, već od onoga što gospodarstvo proizvede, a tu stojimo prilično loše.

Komentar od: Defakto @ 12. ožujak 2010 10:52

getawami,

koliko se tiiče nafte, Hrvatska je u dobrom položaju naspram mnogim drugim zemljama. Turizam je primarni Hr. izvoz, pa zašto se tu iz godine u godinu prave iste greške. Zanemaruje se aspekt kvantiteta - i većeg prometa - na račun skupih cijena. Da li je na pr.potrebno uvoziti osnovne namirnice za prehraniti goste, ako se te namirnice mogu jeftino proizvoditi doma jer sirovina ima na pretek, itd...

Komentar od: spirou @ 12. ožujak 2010 10:46

gatewami...koja bi to izvozna HR roba postala značajno konkurentnija?

s jedne strane imaš SIGURNO NEGATIVNE EFEKTE DEPRECIJACIJE...

nasuprot tome imaš MOŽDA POZITIVNE EFEKTE

Komentar od: getewami @ 12. ožujak 2010 10:40

@spirou

Nije bitno što ja smatram, i nije pitanje zaslužuje li svatko svoj stan, pristojnu plaću, auto i sl., nego je li moguće to financijski omogućiti.

Komentar od: getewami @ 12. ožujak 2010 10:27

@defakto
--
Devalvacija ne mora neminovno prouzrokavati pad plaća ili kupovne moći, ako se kupuje domaće. Uvozna dobra bila bi skuplja i dobro bi se promislilo što treba uvoziti a što ne.
--
Istina, isto kao što i rast cijena nafte i nije loša stvar ako plivaš u njoj.
Zaboravio sam spomenuti da devalvacija, osim što, nadamo se, povećava izvoz, usto smanjuje uvoz, i gledajući broj i kvalitetu naših domaćih prizvode, isključivo radi pada kupovne moći (u eurima).

Komentar od: spirou @ 12. ožujak 2010 10:24

Gatewami, ako je netko zaradjivao 5000 kn i uzeo stan s ratom kredita od 3000 kn

nije neka velika razlika u odnosu na podstanarstvo koje bi bilo 2000 kn

kako se tome umjetno podizao standard?
smatraš da je ok da ti ljudi završe na ulici zbog devalvacije kune?

Komentar od: getewami @ 12. ožujak 2010 10:24

@saad

Dobit od bankovnih kamata se plaća, neznam odakle ti informacija da se ne plaća.

Dobit od dionica možese podijeliti na dvije vrste:
-dobit od dividende, koja je oporezovana i prije nego je isplaćena. Budući da imam nešto dionica, li ne trgujem toliko često, uvođenju poreza na dividende protivim se iz vlastitih interesa.
-dobit od trgovanja (oni koji se ne bave trgovanjem nazivaju je špekulacija), a koja bi se mogla i trebala oporezivati.
Naravno jasno je da od burze ustvari nema nikakve koristi, odnosno da je korisna kao npr.automat klub, i korisnije bi je bilo ukinuti.
Bosnu putem trgovinskog suficita cijedimo koliko i sve ostale zemlje, osim par njih, nas, tako da ova sića kojom je kao pomažemo je manje važna.

S ostalim dijelom komentara si u pravu. Ako pitaš kakva ti je perspektiva, ako ovisiš o državi, onda loša.

Komentar od: Defakto @ 12. ožujak 2010 10:21

Devalvacija ne mora neminovno prouzrokavati pad plaća ili kupovne moći, ako se kupuje domaće. Uvozna dobra bila bi skuplja i dobro bi se promislilo što treba uvoziti a što ne.

Komentar od: getewami @ 12. ožujak 2010 10:12

@ Šime ST

--
- zaduzeno stanovnistvo vise ne moze vracati kredite i gubi stanove, aute itd.
--
Istina, za onaj dio stanovništva kojemu se umjetno dizao standard, devalvacijom dolazi vrijeme za prizemljivaje na realne okvire, u što ulazi gubljenje autmobila odnosno stana itd.

--
- kupovna moc slabi(zbog slabljenja kune) i banke tesko i nikako mogu prodati te stanove, aute...
--
Jasno je da ako dođe do slabljenje plaće gledane u eurima za dio stanovništva (za očekivati j da će dijelu zaposlenih, koji rade u "zdravim" firmama, odnosno koji nisu na državnim jaslama, plaća približiti prijašnjim eurskim razinama.
Banke neće moći prodati stanove i aute, i zbog toga će imati smanjenje prihoda, i zbog toga upravo puštam suzu..

--
- zaduzena drzava u teskoj ekonomskoj situaciji jedva reprogramira dugove i po ovom tecaju kune. Sa slabijom kunom vracanje vanjskog duga je nemoguca misija.
--
Potpuno neargumentirana činjenica. Istina je da će devalvacijom kunski eurski prihodi pasti, ali to su prihodi koji ionako većim dijelom dolaze od "izdržavanog" stanovništva (na državnim jaslama), a kao što sam prije reko, pasti će i eurski izdaci proračuna.
Tvoje "sa slabijom kunom vraćanje vanjskog duga je nemoguća misija" nema apasolutno nikakvih temelja, i molio bih te da ih sagradiš, i obrazložiš.

--
- tiska se novac, hiperinflacija, ili prodajemo apsolutno sve resurse: sume, vode, planine, otoke....
--
Opet jedna apokaliptična prognoza, koja će se ostvaiti i ovako i onako, i sa devalvacijom ili bez nje, ako vlada nastavi povlađivati narodu i davati mu više nego što realno može.
Tiskanje novca (inflacija) je utvari drugo lice iste kovanice/devalvacije, ali ne vidim zašto bi morala bit hiper.

Komentar od: spirou @ 12. ožujak 2010 10:11

ma ne želim niti komentirat sve gluposti koje si tu bubnuo...nema smisla

Komentar od: spirou @ 12. ožujak 2010 10:11

Ljubo,ti si debil

Komentar od: Defakto @ 12. ožujak 2010 10:09

Čovjek ne treba biti ni ekonomista ni inženjer da bi bio u stanju procijeniti što je problematično u Hr. ekonomiji. Država je kreirala klasu privilegiranih – ne mislim na one koji se bave proizvodnjom – pa nije čudo što se većina školovanih ljudi takmiči za poslove u javnim službama. Politikom fiksnog tečaja i nultog deficita samo se kupuje vrijeme, a dug raste dalje. Konkurentnost je jedini način preživljavanja u globaliziranom gospodarstvu, što znači da treba proizvoditi po prihvatljivim cijenama.
Jurčić je izgleda naučio nešto iz prošlosti i stoga bih rekao da njegov komentar ima mjesta.

Komentar od: getewami @ 12. ožujak 2010 9:57

@Šime ST, mlo komentara na tvoj komentar

Shvatimo li devalvaciju kao krajnji pad plaća, odnosno smanjenje cijene rada, onda je jasno da će posljedice za dio stanovništva (uglavnom javni i državni sktor biti loše). Zašto je potrebno smanjenje plaća?
Recimo da država plaća nkog službenika u protuvrijednosti 800 evra. Budući a taj službenik može odmah nakon primitka plaće istu promijeniti 800 eura, država, da bi mu osigurala stalan tečaj, mora osigurati i stranu valutu. Ima nešto malo od izvoza, nešto od turizma, a dio fali, i taj dio se nadoknađuje zaduživanjem.

Devalvacijom odnosno smanjenjem plaće u eurima, recimo da njegova plaća pada na 600 eura. Država može nadoknaditi više strane valute od izvoza, budući da cijena rada pada, pa vjerojtno raste izvoz jer su proizvodi konkurentniji, prihod od turizma ostaje tu negdje isti, jer uglvnom ovisi o stranim gostima (premda cijena turističke usluge izražena u kunama raste), a preostali dio deviza koji je potreban zaduživanjem se smanjuje, i u idealnom svijetu, ili npr. japanu, nestaje.

Daklem nema izlaska iz krize, a da se ne prelama preko leđa radnika ili penzionera i sl. Ne može vuk biti sit, a koze na broju.

O tvojim crticama u slijedećem postu.

Komentar od: getewami @ 12. ožujak 2010 9:40

Pozdrav mahatma, još nisam do kraja pročitao komantare, ali na tvoja prva dva imam opasku da je cilj devalvacije kune, osim što se usputno potrese gospodarstvo, i upropaste štediše u kunama, primarno smanjenje plaća gledano u stranoj valuti, odnosno pad standarda.

Kratko govoreći izlaz iz ove situacije, gdje država izdražava većinu populacije na nerealnom visokom standardu, je pad standarda, bez obzira što se može reći da je ovakav standard koji imamo ionako jadan.

Dakle, zanima me što imaš reći ti ili ostali na devalvaciju kao rušenje plaća.

Komentar od: MahatmaPropagandi @ 12. ožujak 2010 9:12

@Saad,

Momče, o kakvom odljebu novaca u BiH pričaš?

Hrvatska BiH Hrvate pomaže sa "ogromnih" 26 milijuna kuna plus to nešto malo porodiljnih naknada (a dobro znamo demografske trendove, pogotovo Hrvata u BiH).

Istovremeno Hrvatsku BiH Hrvati pomažu sa 900.000.000 (devetsto milijuna kuna) koliko vrijedi struja proizvedena u HE Orlovac vodom iz akumulacije Buško blato.

A jesmo li spomenuli 1,2 MILIJARDE izvoza u BiH (pri čemu je riječ o finalnim proizvodima sa puno većom dodanom vrijednosti u odnosu na ono što izvozimo u Italiju ili Njemačku) uz suficit od 622 milijuna eura.

Tko tu koga pomaže?

Komentar od: saad @ 12. ožujak 2010 1:27

Hrvatska je u krizi zbog kradje,previse umirovljenika,a jos ktome odliv nocanih sredstava u B i H.Jaka kuna,ne placa se porez na dobit od bankovnih kamata,dobiti od dionica,nema poreza na vikendice,siva ekonomija,stotine tisuca nelegaliziranih zgrada i jos mnogo dugih kradja,onda se lupate u prsa da Hrvatsku volite,a vi ju svi kradete ukljucujci i neke iz dijaspore koji lazu da se vracaju i uvoze od zlice do automobila grdje i sve moguce,a nasa diplomacija to sve odobrava i potpisuje.

Komentar od: Sime_ST @ 12. ožujak 2010 0:14

S obzirom da nisam ekonomist, vec diplomirani inzenjer necu ulaziti u detalje. Ali ne mogu se oteti dojmu da je Jurcic najobicniji diletant. Hrvatska ima VANJSKI dug od skoro 50 miljardi Eura i zbog toga jednostavno ne moze dopustiti slabljenje kune. To nije opcija.

Zasto to mislim. U onom trenu kad kuna oslabi, uz spore pozitivne efekte koje Jurcic spominje desit ce se i slijedece:

- zaduzeno stanovnistvo vise ne moze vracati kredite i gubi stanove, aute itd.

- kupovna moc slabi(zbog slabljenja kune) i banke tesko i nikako mogu prodati te stanove, aute...

- zaduzena drzava u teskoj ekonomskoj situaciji jedva reprogramira dugove i po ovom tecaju kune. Sa slabijom kunom vracanje vanjskog duga je nemoguca misija.

- tiska se novac, hiperinflacija, ili prodajemo apsolutno sve resurse: sume, vode, planine, otoke....

Zbog toga slabljenje kune nije opcija. Prekasno je za to. Sredinom devedesetih je bilo pravo vrijeme. Danas smo u pat poziciji. Ako kuna klizne, gotovo je.

Komentar od: MahatmaPropagandi @ 12. ožujak 2010 0:00

A da, zaboravio sam koliko je glupa ova priča o tečaju...

Hrvatsko gospodarstvo, pa tako i izvoz su visoko "eurizirani".
Većina inputa (energija, sirovine i poluproizvodi) su iz uvoza pa se plaćaju u eurima.
Promjena tečaja bi dovela do poskupljenja tih inputa a onda i do poskupljenja konačnog proizvoda a to bi u konačnici odgovaralo samo bankama koje bi zahvaljujući eviznim klauzulama u ugovorima o kreditima dodatno osiromašile i TVRTKE i GRAĐANSTVO.

Taj efekt ti Ljubo očito nisi učio na faksu....

Recimo, ako želiš pomoći ekonomiji, zašto npr. NBH ne bi propisala različitu stopu deviznih rezervi za potrošačke i proizvodne namjene?

U tome bi slučaju (strana) banka imala o čemu razmišljati kada odlučuje da li će financirati svoju (automobili, bijela tehnika) ili našu proizvodnju (izvozne tvrtke i sl.).

Treba li biti genij za sjetiti se tako nečga?

Komentar od: MahatmaPropagandi @ 11. ožujak 2010 23:52

Kao prvo, nije mi jasno otkada je to Jurčić ugledan?

Pa to je tip koji je prije tri dana izjavio kako za hrvatsku nije problem što su HRVATSKE tvrtke izgubile posao vrijedan 3 milijarde (još jednom: TRI MILIJARDE) eura.

I to je tip koji je za svaku situaciju - prvo je SDP-ov "kandidat za premijera" pa bi malo bio Bandićev ekonomista pa bi malo ispred HDZ-a u Podravku itd.

Taj isti tip je sada, pazi ti to, protiv uravnoteženolg proračuna.
Gle Ljubo, i ja sam ekonomista i znam sve (glupe) argumente kojima ćeš braniti svoj (nesuvisli) stav.
'Ajmo malo sagledati situaciju:
Tuđman je u 10 godina vladavine, praktično 7 ratnih godina i nula turističkih sezona ostavio državu sa 9 milijardi eura duga.

Ljubo (bio si ministar gospodarstva), ti i takvi poput tebe su taj dug u narednih 10 godina MIRA i 10 REKORDNIH turističkih sezona (jedna za drugom) natjerali dug na 48 milijardi.

Izravna posljedica takve politike je ova jadna situacija u kojoj nemamo nikakvu pregovaračku snagu sa EU-om a Slovenci nas tako guze da Pahor otvoreno kaže da bi o onakvom sporazumu mogli samo sanjati (da Hrvatska ne mora u EU).
Ekonomiju ste dovlei u takvo stanje da su joj sada nužni predpristupni fondovi EU-a.

Poanta moje priče, a ti to Ljubo nećeš razumijeti je nužnost življenja unutar vlastitih mogućnosti. TO ti inače, zna svaki odgovoran otac obitelji.
Jednostavno se NE MOŽE više TROŠITI nego se zarađuje.
Namjerno sam napisao "trošiti" velikim slovima jer se ovdje radi upravo o tome - potrošnji.
Nisu u pitanju investicije koje se vraćaju nego čista potrošnja (odi na stranice min. fin. pa vidi koliki je udio osobnih dohodaka u proračunu).

Dakle, Ljubo, pomozi ovoj zemlji i emigriraj negdje (to je tek moja pusta želja jer da bi se nekome dogodio odljev mozgova, treba imati mozak)....

Prikaži još Nema više komentara. Zatvori.

Vezani članci

Još u rubrici

Ostale vijesti u rubrici

četvrtak, 09.02.2012.

Anketa

Biste li tužili svoj grad zbog neočišćenih ulica i lomova?

da
ne
ne znam

Pošalji Rezultati

Sva prava na tekstove i slike pridržava Slobodna Dalmacija Dizajn i implementacija: Sistemi.hr Registrirajte se Prijava