 |
| Ravnatelj splitske bolnice dr. Duje Marasović: Radi naših pacijenata spremni smo ući u minus Ante Čizmić / CROPIX |
Splitski KBC, prema iznosima mjesečnih bolničkih proračuna za 2010. godinu, koje je ovog tjedna usvojilo Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ima najjeftiniji krevet u zemlji, dok je onaj najskuplji u KB-u Merkur u Zagrebu.
Konkretno, svaka od 1528 postelja u splitskoj bolnici, prema HZZO-ovu izračunu, mjesečno vrijedi 35.944 kune, što je gotovo 50 posto manje od iznosa koji hrvatski građani plaćaju za krevet u Merkuru - 53.514 kuna mjesečno.
Osim Merkura, i ostale zagrebačke bolnice prošle su izvanredno - na drugom mjestu je KB Dubrava s krevetom vrijednim 49.583 kune, slijedi KBC Zagreb s 46.921, dok KBC Rijeka mjesečno raspolaže s 41.813 kuna po krevetu, a KBC Osijek s 39.655 kuna po svakoj postelji.
Najveće povećanje proračuna u odnosu na prošlu godinu, dobila je osječka bolnica, dok je splitska, s oko 61 milijun kuna mjesečno, u što su uračanata i očekivana sredstva iz dopunskog osiguranja, ostala na prošlogodišnjoj razini.
Ravnatelj KBC-a Split Dujomir Marasović napominje kako nema primjedbi na iznos proračuna s obzirom da su 2009. godinu završili u plusu, no zato ovakvu raspodjelu zdravstvenog novca, bez kriterija, oštro kritiziraju iz Samostalnog sindikata zdravstva.
Interesne skupine
Njihov član i član Upravnog vijeća HZZO-a Dražen Managić potvrđuje kako u materijalima za sjednicu nisu dobili obrazloženje predloženih iznosa bolničkih proračuna, dok Spomenka Avberšek, predsjednica Sindikata, naglašava kako je nagrađena interesno-ovisna skupina koja je sustav, koji bi trebao biti okrenut prema pacijentu, usmjerila k sebi.
- Postoje bolnice koje su u prošloj godini zapošljavale nove ljude bez suglasnosti Ministarstva zdravstva i bez natječaja. Među njima je i osječka bolnica, i umjesto da se traži odgovornost ravnatelja za takvo ponašanje, jer ne može se lupati vratima pred nosom pacijenata i govoriti im da ne mogu dobiti lijek, a istodobno povećavati broj zaposlenih, stigla je nagrada u vidu većeg proračuna.
Istodobno, Dujomir Marasović je jedan od rijetkih ravnatelja velikih bolnica koji se prihvatio sređivanja stanja, uvodi nove djelatnosti, radi uštede i igra prema pravilima igre, no u ovoj državi, u kojoj je sve okrenuto naglavačke, to nije nagrađeno, ističe Avberšek.
Sam Marasović, iako ne želi kritizirati iznose proračuna, potvrđuje kako bi dodijeljeni proračun, zbog uvođenja novih usluga Firulama i Križinama, radi dostizanja standarda u zagrebačkim bolnicama, u ovoj godini mogao biti nedostatan.
- Uveli smo nove djelatnosti, potpomognutu oplodnju, kardiokirurgiju, a uskoro i transplantaciju koštane srži, zbog čega nam raste i potrošnja. Vodimo računa o svakoj kuni, ali ako je u pitanju razvoj splitskog zdravstva, spremni smo ući u minus, ističe Marasović.
Divna ZENIć
Nestat će svi domovi zdravlja
Vratite nam sustav primarne zdravstvene zaštite kakav je bio, bez zakupa i koncesija, jer bi nam se u protivnom mogla dogoditi Amerika! - ustvrdila je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek tijekom konferencije za medije koju je sazvala kako bi upozorila na to da se uvođenjem koncesija u primarnu zdravstvenu zaštitu polako ali sigurno provodi privatizacija hrvatskog zdravstva.
Prema izračunima sindikata godišnja glavarina za standardni broj pacijenata iznosi oko 340 tisuća kuna, a ako se liječnik fokusira na umirovljenike te djecu predškolske dobi, temeljem glavarine godišnje može dobiti i do 600 tisuća kuna, od čega će za plaću medicinskoj sestri i sve ostale troškove izdvojiti oko 130 tisuća kuna.
Na taj način, tvrdi Avberšek, liječnici koji su danas u sustavu zakupa u domovima zdravlja imaju mjesečne prihode veće od ravnatelja zagrebačkog KBC-a kojem plaća iznosi oko 14 tisuća kuna, dodavši kako će domovi zdravlja u Hrvatskoj potpuno nestati.
Mirjana Ćuk
|