Koliko je ljepši spol zastupljen na vodećim mjestima u najvažnijim javnim tvrtkama, institucijama i tijelima vlasti
Osmog ožujka 1857. godine radnice u tekstilnim tvornicama New Yorka izišle su na ulice i prosvjedovale zbog niskih plaća, favoriziranja muškaraca u odabiru vodećih poslova, prevelike radne satnice i nehumanih uvjeta rada. U ožujku 1859. godine osnovale su i prvi sindikat.
Ponovno osmog ožujka, ali pola stoljeća nakon toga, kad su vidjele da se malo toga promijenilo, njih više od 15 tisuća izlazi na ulice i traži pravo glasa, zabranu rada maloljetnicima i osmosatno radno vrijeme.
Ni danas, 153 godine nakon toga, ističu ženske udruge, žene nisu ni blizu ravnopravnosti s muškarcima – i dalje se pri odabiru na vodeće poslove favoriziraju muškarci, a žene su u pravilu, posebice u Dalmaciji, rijetko direktorice, ali često tajnice.
 |
| Prava žena obično se svi sjete samo 8. ožujka, a i onda tek uz pokoji cvijet |
Manje plaće
Muškarci su i danas za iste poslove u Hrvatskoj najmanje deset posto bolje plaćeni od žena, a poduzetnika je dvostruko više od poduzetnica. Sliku nacije, pak, najbolje pokazuje Hrvatski sabor: u njemu je tek oko 20 posto žena.
Pročešljali smo desetak velikih javnih tvrtki, institucija, kao i tijela javne vlasti, kako bismo vidjeli koliko žena radi na vodećim položajima – zaključak je: žene su dobre dok ne šefuju.
Najbolji primjer “muške tvrtke“ su Hrvatske autoceste – u Nadzornom odboru HAC-a (šef je Boris Ordulj) nema ni jedne žene, u Upravi nema ni jedne žene, a među sedam direktora sektora samo su dvije žene.
U NO-u tvrtke Hrvatske ceste također nema ni jedne žene, Uprava, kojom predsjeda Jakov Krešić, također je lišena žena, a jedina je žena tajnica Uprave – gospođa Mara Kos.
U vrhu Hrvatskih šuma, koje vodi šef Uprave Darko Vuletić, svi odreda su muškarci, nema žena iako u tvrtki rade brojne žene, ali eto, za njih nema mjesta na visokim položajima.
Državna uprava za zaštitu i spašavanje, koju vodi Damir Trut, također je, u neku ruku, muška tvrtka – većinu odjela i službi vode muškarci. Primjerice, služba za civilnu zaštitu pripala je muškarcu, kao i odjel vatrogastva, služba 112, služba zajedničkih poslova i slično...
U Državnoj geodetskoj upravi ravnatelj je opet muškarac – Željko Bačić, a svi pomoćnici ravnatelja opet su muškarci.
Najdrastičniji je primjer “muške utvrde“ Hrvatska odvjetnička komora, koju vodi odvjetnik Leo Andreis – tu muškarci kroje sve i u 100-postotnoj su većini u gotovo svim vodećim tijelima komore. Primjerice, svi članovi Izvršnog odbora komore su muškarci. U komori je 40 članova i zamjenika članova Upravnog odbora HOK-a, a među njima je samo sedam žena!
Hrvatska javnobilježnička komora, za razliku od odvjetničke, u svojim vodećim tijelima ima značajan udjel žena. Primjerice, u Upravnom odboru, od 13 članova pet je žena, a i glavni tajnik je žena.
Nacionalno vijeće za znanost, najviše stručno tijelo koje nadzire kvalitetu obrazovanja u zemlji, opet vode muškarci – predsjednik vijeća je Krešimir Pavelić, a od 13 članova vijeća samo su dvije žene.
Prednjače Istra i Rijeka
U Hrvatskom autoklubu također nema mjesta za žene – voditelj sektora članstva je muškarac, voditelj sektora za vozače je muškarac, sektora za logistiku opet muškarac, voditelj ureda predsjednika također je muškarac, voditelj marketinga...
U Sudu časti HAK-a, kojim predsjeda Boris Dušić, opet su samo muškarci. Jedina žena u vodećoj strukturi HAK-a, Vesna Kerdić, sjedi u NO-u tvrtke.
Croatia Airlines također je jako loša u pogledu žena u vodstvu tvrtke − u Upravi, koju vodi Ivan Mišetić, nema ni jedne žene. HEP je krajem siječnja objavio imena novih direktora u toj državnoj tvrtki. Naravno, među njima ni jedna žena. Zanimljivo je da je HEP u toj odluci imenovao i novog direktora za “odmor i rekreaciju“ hepovaca.
I u drugim javnim tvrtkama i ustanovama, posebice u Dalmaciji, Lici i istočnoj Hrvatskoj, gotovo na svim su vodećim kadrovima muškarci, iako u nekim poduzećima većinu zaposlenih čine žene.
U Istri, na riječkom i varaždinskom području, kako pokazuje naš pregled, pitanje zapošljavanja žena riješeno je kudikamo poštenije – žene su u velikom broju u tvrtki direktorice, te nerijetko šefice drugim muškarcima.
saša jadrijević tomas
Žene su jedini potencijal za ekonomski rast
“Uloga žena u malom poduzetništvu dalmatinskog zaleđa” naziv je nedavnog splitskog seminara Političke akademije HNS-a, ostvarenog u suradnji sa Zakladom “Friedrich Naumann Stiftung”.
Renato Jerončić, analitičar splitskoga HZZ-a, naglasio je da do posla teško dolaze starije žene, dugotrajno nezaposlene, žene iz zaleđa županije te one na otocima. Posebno je alarmantno da je većina žena dugotrajno nezaposlena. Od ukupno 23.589 nezaposlenih žena (krajem veljače), 27,6 posto njih čeka posao dulje od tri godine, dok 60,7 posto nezaposlenih žena čeka posao dulje od šest mjeseci. Najduže nezaposlene ostaju žene s najnižom naobrazbom.
− Unatoč pozitivnim pomacima, položaj žena na tržištu rada još uvijek je lošiji od položaja muškaraca. Zapravo, tržište je još uvijek “podijeljeno” po spolu: tijekom 2009. godine 60 posto žena bilo je zaposleno u samo tri djelatnosti: hoteli i restorani, trgovina te obrazovanje − objašnjava Jerončić.
− Jednakost spolova u zapošljavanju danas nije pitanje samo socijalne pravednosti, nego i ekonomska nužnost. Naime, zbog starenja stanovništva neće se moći računati na mlade generacije kao prije, pa se od žena očekuje aktivnija uloga. Zbog sve većeg odljeva radno sposobnih muškaraca u ekonomsku neaktivnost, žena u dobi od 35 do 54 godina ostaje jedini potencijal koji može pridonijeti ekonomskom rastu − tvrdi Jerončić.
A. Jerković
|
Pozitivni primjeri
U Hrvatskoj ljekarničkoj komori, kojom predsjeda Splićanin Mate Portolan, na vodećim su kadrovima sve odreda žene – glavna tajnica, glavna pravna savjetnica, a i u administraciji su sve žene. I u Državnom zavodu za mjeriteljstvo, koji vodi Krešimir Buntak, značajan je broj žena na vodećim položajima − odjel za temeljno mjeriteljstvo vodi Tijana Parlić-Visović, a glavna revizorica je Tonka Goleš. I U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak ima podosta “ženskih kadrova“ na vodećim mjestima.
|
Obrnuti slučaj
Zanimljiv je primjer Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva – gotovo cijelu zakladu vode žene. Upraviteljica je Cvjetana Plavuša-Matić, a među osam vodećih kadrova samo je jedan muškarac – Pavle Schramadei. Ipak, u Upravi sjedi više muškaraca nego žena.
Od privatnih tvrtki u Hrvatskoj koje promiču zapošljavanje žena i jednakost spolova ističe se Ericsson Nikola Tesla, koji je zbog jednakosti spolova pobrao i međunarodne nagrade.
|
Najbolja Švedska, najgora Rumunjska
Žene su u Švedskoj gotovo izjednačene s muškarcima na svim položajima, u vladi ih je oko 50 posto, kao i Norveškoj. U finskoj vladi zna biti i 60 posto žena, a u Španjolskoj 40-45 posto. Najmanje je, pak, žena u rumunjskoj vladi i parlamentu, zatim u Grčkoj i Turskoj.
|