psihijatar i sudski vještak tvrdi kako nije odgoj budućih generacija samo posao škola i roditelja
Agresivnosti i nasilja među mladima sve je više. Treba stoga pogledati stvarnosti u oči i reći – nešto je trulo u državi Hrvatskoj, upozorava splitski psihijatar i sudski vještak prof. dr. Ivan Urlić, komentirajući uzlazni trend ove vrste nasilja. Ističe i kako posebno zabrinjava nedostatak krivnje i grižnje savjesti kod nasilnika, što je, kako navodi, bilo uočljivo kod mladića koji su prouzročili smrt Luke Ritza.
- Oni su došli na sud, posprdno, kao heroji ulice... Pitanje je, dakle, postoje li danas u društvu osjećaji krivnje i srama, kao dva najjača regulatora agresivnih poriva, koji bi se s odraslih prenosili na mlađe generacije – komentira dr. Urlić.
Objašnjava i da nije fer svu odgovornost za ponašanje mladih prebaciti na roditelje ili školu ili roditelje i školu, budući da je riječ o prekompleksnoj problematici. Odgovornost je na cijelom društvu koje, navodi dr. Urlić, njeguje ili ne njeguje određene vrijednosti.
- Društvo je to koje bi mladima trebalo pokazati da se agresivnost ne cijeni i ne isplati, već da se cijene pristojnost, suzdržanost i suosjećajnost. No, kada danas pogledamo elektroničke i pisane medije, vrlo je malo pozitivnih primjera. Pitanje je zašto ne ističemo vrijednosti, kao da vrijednost nije dovoljno zanimljiva. I što onda očekujemo od mladih – kritičan je splitski psihijatar.
Ukazuje i da se zaboravlja kako je danas sve teže raditi u školi jer se profesori nalaze između tri vatre – između zahtjevnosti školskog sustava, te učenika i roditelja, koji su sve agresivniji. A i dvije vatre bile bi im sasvim dovoljne - ističe dr. Urlić.
- Treba otvoriti sustavni i svestrani dijalog o faktorima koji u našem društvu utječu na mlade naraštaje. Nisam za to da se održi jedna ili dvije televizijske emisije, u kojima bi stručnjaci iznosili svoja mišljenja, već je nužno da ministarstva zdravstva i prosvjete sjednu i zajednički sastave program, u kojemu bi jasno stajalo koje su to vrijednosti koje kod mladih valja njegovati i onda na tome treba sustavno raditi. Sve što ulažemo u mlade ljude generalno je dobro uloženo – poručuje dr. Urlić.
Problem je, dodaje, što se u današnjem društvu ne njeguje duh, gotovo da više ne postoji ni povećalo pod kojim su mediji promatrali društvo. Loše je, objašnjava, što se ljudi na ružnoću naviknu, pa onda na nju više i ne reagiraju kako bi trebali.
- Žao mi je što se kod mladih ljudi ne njeguje osjećaj da budu posebni, da nađu u sebi skrivene talente i od toga imaju pozitivno zadovoljstvo. Ne treba zaboraviti i da razina školskog znanja opada, uistinu dobri učenici više nisu karakteristika naših škola, nego je takvih šačica, što postaje velik problem prilikom ulaska učenika u visokoškolski sustav. Škola je rasadnik ljudi i ako to zanemarimo, što ćemo iz rasadnika prenijeti u vrt – zaključuje dr. Urlić.
Divna ZENIĆ
Dobivamo sirovine
Psihološki zrela osoba, objašnjava dr. Urlić, smatra se ona koja zna raditi i voljeti.
- A što će raditi onaj koji ništa nije naučio, kako će voljeti onaj koji to nije naučio. Ako ne kultiviramo komponente rada i ljubavi, kakvu osobu dobivamo? Dobivamo sirovinu koja ruši sve oko sebe – ističe dr. Urlić.
|