Arhiv prvi put na svjetlu dana

− Arhivi su “pamćenje naroda”, nepresušno vrelo saznanja za sva područja ljudskog djelovanja tijekom različitih povijesnih razdoblja. Ovdje izloženi spisi, karte, nacrti, crteži i tiskovnice probrani su iz mnoštva vrijednih dokumenata, fondova i zbirki pohranjenih u šibenskom arhivu, a ti su zapisi tek odškrinuta vrata u prošlost i poziv na istraživanje grada i kraja.

Vrlo je važno isticati vrijednost arhivskoga gradiva na razne načine, a ovo je prvi izlazak našeg arhiva iz zatvorena prostora. U Državnom arhivu u Šibeniku pohranjeno je 211 fondova i zbirki, odnosno oko 1800 dužnih metara arhivske građe. To je građa iz razdoblja od kraja 18. i početka 19. stoljeća do 2000. godine.

Manji je dio građe iz razdoblja mletačke uprave od 15. do kraja 18. stoljeća, a nalazi se u fondovima Miscellanea te obiteljskim fondovima Cortellini, Difnico (Divnić), Giadrov, Kuzmić, Marasović, Tommaseo-Artale i Vidović-Agazzi.

U katalogu šibenske izložbe stoji da su osobito dobro sačuvani fondovi Poglavarstva Šibenika i Općine Zlarin s početka 19. stoljeća, a tu su i spisi pomirbenih i kotarskih sudova u Šibeniku i Skradinu, te gradivo javnih bilježnika i Lučke kapetanije.

Jezik arhivske građe je hrvatski, dijelom talijanski i tek mjestimično njemački i francuski, uz napomenu da su fragmenti građe iz razdoblja mletačke uprave pisani latinskim jezikom. Na otvorenju izložbe nazočna je bila i Vlatka Lemić, načelnica Odjela matične službe Hrvatskog državnog arhiva, koja je istaknula važnost osnivanja samostalne ustanove u Šibeniku.

Ne treba, međutim, zaboraviti da u Šibeniku još uvijek nije riješen problem toliko najavljivanog novog prostora, zbog čega se dio šibenskih arhivskih fondova i dalje čuva u Zadru.

Uz ostalo, u Državnom arhivu u Zadru nalazi se i ono najvrjednije − spisi stare Općine Šibenik i notarski spisi iz razdoblja mletačke uprave od 15. stoljeća do 1797. godine. Izložba na kojoj je predstavljen izbor iz arhivskih fondova i zbirki Državnog arhiva u Šibeniku ostat će otvorena do 20. ožujka u prizemlju Gradske knjižnice.