Odbor za vanjsku
politiku Europskog parlamenta prihvatio je u srijedu u Bruxellesu
prijedlog rezolucije o napretku Hrvatske u kojem se ističe da se
pristupni pregovori trebaju završiti ove godine ako Hrvatska ispuni
potrebne kriterije.
Za prijedlog su glasovala 54 zastupnika, nitko nije bio protiv, a 8 članova odbora suzdržalo se od glasovanja.
Zastupnici su glasovali o tekstu koji je predložio parlamentarni
izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda i o 50 amandmana. Prijedlog
vanjskopolitičkog odbora sada se upućuje na raspravu i glasovanje na
plenarnu sjednicu Europskog parlamenta, sljedeći mjesec u Strasbourgu.
- Europski parlament drži da se pregovori trebaju glatko odvijati s
ciljem da se dovrše 2010. godine pod uvjetom da Hrvatska ispuni sva
mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja - kaže se u prihvaćenom
prijedlogu rezolucije.
Dodaje se da se pregovori mogu
završiti 2010. godine pod uvjetom da Hrvatska, između ostaloga, radi na
jačanju javne uprave, odlučnijem nastavku reforme pravosuđa, da se
snažno bori protiv korupcije i organiziranog kriminala, da osigura
održivost povratka izbjeglica i da u potpunosti surađuje s ICTY-em,
omogućavanjem pristupa dokumentima traženim za suđenja za ratne zločine.
U tekstu se kaže da je Hrvatska nastavila na primjeren način odgovarati
na zahtjeve ICTY-ja, ali da je "ostao neriješen glavni razlog za
zabrinutost", a to je "ograničen napredak u istragama nestalih ključnih
vojnih dokumenata iz operacije Oluja, posebice onih koji se trebaju
koristiti za suđenja nekim generalima".
Zastupnici su
odbacili amandman o jeziku koji su predložile dvije zastupnice Zelenih,
a koji je bio shvaćen kao dovođenje u pitanje prava Hrvatske da njezin
jezik bude jedan od službenih jezika EU-a.
Swoboda je
izrazio zadovoljstvo zbog usvajanja teksta, ističući da je njime
upućena poruka Hrvatskoj da nastavi s reformama, da pojača napore u
borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala i poruka koja se tiče
suradnje s ICTY-em.
Isto tako, rekao je Swoboda, upućena
je poruka i Sloveniji da bude konstruktivnija kako bi Hrvatska mogla
završiti pregovore 2010. godine.
Zamoljen da objasni na
što misli kada je o Sloveniji riječ, Swoboda je rekao kako od Ljubljane
"očekuje da nastavi s procesom ratifikacije arbitražnog sporazuma,
nakon što je u Hrvatskoj ratificiran, i da bude konstruktivna glede
otvaranja svih poglavlja, uključujući i poglavlje Vanjska, sigurnosna i
obrambena politika".
Slovenija je i nakon postizanja
arbitražnog sporazuma zadržala rezerve u tri poglavlja hrvatskih
pristupnih pregovora - Ribarstvo, Okoliš i Vanjska, sigurnosna i
obrambena politika.
Prema najavama iz Ljubljane, prva
dva poglavlja mogla bi biti otvorena na sljedećoj pristupnoj
konferenciji u veljači, a treće je i dalje blokirano.
Amandmani dvojice liberalnih zastupnika, Slovenca Ive Vajgla i Talijana Pina Arlacchija, odbačeni su.
U jednom su tražili da se umjesto formulacije da je dogovor oko
rješavanja bilateralnog graničnog pitanja "stvorio poticaj za otvaranje
svih preostalih poglavlja", stavi formulacija "otvaranje daljnjih
poglavlja".
U drugom amandmanu oni su predlagali brisanje
formulacije da je Hrvatska nastavila napredovati u skoro svim
područjima "unatoč devetomjesečnom zastoju u pristupnim pregovorima i
svjetskoj ekonomskoj krizi". Prijedlogom o brisanju "devetomjesečnog
zastoja" htjeli su izbjeći da se u tekstu prozove Slovenija, koja je
tijekom toga razdoblja blokirala pristupne pregovore.
Zastupnici su prihvatili amandman Vajgla i Arlacchija u kojem se
ukazuje na slučaj "visokorangirane" osobe, "člana hrvatskog
parlamenta", koji je osuđen za ratni zločin i koji je pobjegao u
susjednu zemlju.
Odbor je prihvatio dva amandmana dviju
zastupnica Zelenih, Njemice Franziske Katharine Brantner i Nizozemke
Cornellisen, koji govori o odnosu Hrvatske prema BiH.
Europski parlament "ističe pozitivnu ulogu koju je Hrvatska u
posljednje vrijeme imala prema Bosni i Hercegovini; poziva hrvatsku
vladu i sve hrvatske političke snage da djeluju konstruktivno kako bi
se ojačala bosanskohercegovačka suverenost i olakšao proces ustavnih
promjena koji je u tijeku", glasi jedan paragraf u prihvaćenom
prijedlogu.
U drugom se poziva hrvatsku vladu "da
razmotri svoju politiku dvostrukog državljanstva, posebice glede
hrvatskih državljana sa stalnim prebivalištem u BiH", te poziva
hrvatsku vladu i Europsku komisiju "da pronađu pošteno i održivo
rješenje za te građane".
(h)