Učenici škole eugena kumičića veliki su poznavatelji tema koje većini njihovih vršnjaka nisu osobito zanimljive
| Ova je škola prva u Hrvatskoj pokrenula program obrazovanja o holokaustu, koji je poslije prerastao u edukaciju o ljudskim pravima. U programu svake godine dobrovoljno sudjeluje šezdesetak učenika |
| Piše Luka Benčić/EPEHA SNIMIO Željko Šop/CROPIX |
Dok po hrvatskim srednjim školama, što se tiče tema iz Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj i svijetu, učenici prečesto pokazuju prilično neznanje, zanoseći se krivim uzorima i razbacujući se krilaticama koje ne razumiju, Gimnazija Eugena Kumičića u Opatiji nešto je drugačiji, gotovo endemski primjer.
‘Crna noć je šapićala’
Ova je škola, prva u Hrvatskoj, 2002. godine pokrenula program obrazovanja o holokaustu, koji je poslije prerastao u edukaciju o ljudskim pravima. U programu svake godine sudjeluje šezdesetak učenika koji se prijavljuju dobrovoljno, a cijeloj priči pristupaju s nevjerojatnim entuzijazmom.
Osmišljavaju se i organiziraju izložbe i drugi projekti, putuje se na mjesta stradanja, razgovara se i druži s udrugama antifašističkih boraca te, uglavnom, troši jako puno slobodnog vremena na teme koje inače nisu baš previše popularne među hrvatskim tinejdžerima.
Program vode profesorica filozofije i sociologije Tatjana Matetić i profesorica povijesti Sanja Simper. Ideja se, kažu, rodila spontano, nakon jedne izložbe. Fokusirali su se na razjašnjavanje i istraživanje pojma holokaust i onoga što on podrazumijeva, postupno se šireći na stradanja opatijskih i riječkih Židova. Poslije, edukacija je obuhvatila sva stradanja zbog ratnih zločina, sve do Domovinskog rata.
- Temeljno ljudsko pravo je pravo na život – objašnjava profesorica Matetić naziv programa, dodajući da se kod holokausta i ratnih zločina to pravo uskraćuje zbog nečijih vjerskih, ideoloških ili nacionalnih uvjerenja.
Grupa iz Opatije ove je godine organizirala čitav niz izložbi poput, recimo, „Crna noć je šapićala“, koja obrađuje žrtve fašizma u Liburniji. Povezali su se sa židovskim općinama u Zagrebu i Rijeci te Udrugom antifašističkih boraca Opatije.
Jama u Ičićima
Profesorica Matetić 2006. godine vodila je četiri učenika u Auschwitz u takozvani pohod mira, a 2007. godine grupica od 23 učenika bila je u Berlinu, gdje je pratila tragove terora i otpora protiv nacizma. Profesorice Simper i Matetić prošle su stručno usavršavanje u Washingtonu i Izraelu. Učenica Irina Pecsvary u projektima sudjeluje već četiri godine, a o edukaciji govori s oduševljenjem i izrazitom zainteresiranošću.
- Uključila sam se dobrovoljno jer smatram da ta grupa obuhvaća puno širu tematiku od samog holokausta. Bavili smo se svim vrstama zločina i došli sve do Domovinskog rata. Gradivo obrađujemo ne samo kroz povijest već i sociologiju i filozofiju, dakle interaktivno, a u projektima sudjeluju i naše grupe novinara, fotografa...
Među učenicima uvijek je vladao velik entuzijazam oko ovakvih projekata. Kada je kod nas gostovao Oleg Mandić, koji je preživio Auschwitz, slušala ga je puna učionica i svi su mu postavljali pitanja. Redovito s Udrugom antifašističkih boraca idemo na polaganje vijenaca u Lipu i kod jame u Ičićima, a nakon toga se družimo i razgovaramo o raznim temama – ispričala nam je Irina.
Stipe Mesić na Danima antifašizma u Opatiji
Na Dane antifašizma u Opatiji koji se, u organizaciji Gimnazije Eugena Kumičića i Udruge antifašističkih boraca Opatije, održavaju od 25. do 29. siječnja, ponovno - nakon svog posjeta 2004. godine opet dolazi i (uskoro bivši) predsjednik RH Stipe Mesić.
Među gostima će biti i brojni drugi gosti, ugledni znanstvenici i političari, a projekt je doista zanimljiv i zahtijeva cjelodnevni angažman i profesora i učenika.
Na programu su, među ostalim, projekcija filma „Neispričane priče“, rasprava o suživotu, film „Metastaze“ Branka Schmita, a na Dan oslobođenja Auschwitza, organizirat će se okrugli stol na kojem će poznate javne ličnosti raspravljati o značenju antifašizma za razvoj demokracije.
U četvrtak je na rasporedu polemika „mladih“ i „starih“ antifašista.
|