Dva potresa u nedjelju
U noći sa subote na nedjelju u 4 sata i 54 minute te u nedjelju u 11 sati i 48 minuta osjetili su se udari potresa u cijeloj Imotskoj krajini. Onaj u noći imao je jakost 2,6 stupnjeva po Richteru, dok je nedjeljni bio daleko slabiji.
Epicentri potresa bili su u okolici Zmijavaca samo nekoliko kilometara južnije od Imotskog.
Da je u posljednje vrijeme imotsko područje seizmički vrlo aktivno, upravo svjedoče potresi kojih je u posljednjih desetak dana bilo više od 20, i to onih koji su se osjetili.
- Bilo je daleko više manjih potresa koje ljudi i ne osjete, no ovi jači kretali su se do tri stupnja po Richteru. Žarište im je upravo na južnom podruju Imotskog polja. Prije neki dan u Podbablju, a ovi zadnji u Zmijavcima - riječi su dežurnog u Seizmološkoj stanici u Zagrebu, ing. Vlade Kuka.
Tlo ispod Imotskog polja dosta je aktivno. Jesu li to poremećaji uvjetovani velikim poplavama i proticanjem velikih količina podzemnih voda ili nekim drugim prirodnim aktivnostima, od stručnjaka nismo dobili odgovore. No, da se nešto duboko u zemlji događa, svakome je u Imotskom jasno. Odavno već, pričaju stariji Imoćani, nije se u kratkom vremenu zabilježilo ovoliko potresa u Imotskom.
Braco Ćosić / EPEHA
|
Dalmacija je seizmološki najaktivnije područje u Hrvatskoj - potvrdio je to vodeći stručnjak u državi na području seizmologije prof. dr. Marijan Herak s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Prof. Herak tvrdi da Dalmacija, a posebice njezin južni dio oko Dubrovnika, može pogoditi potres maksimalne magnitude od oko 7,5 stupnjeva po Richteru.
Cijela Hrvatska spada u aktivni dio mediteransko–transazijskog pojasa, koji bilježi visoku seizmičku aktivnost, a jedna grana tog pojasa prolazi preko naše obale.
Seizmolog mr. Ivo Allegretti, iz Seizmološke službe RH, spominje okolicu Trilja, te Imotski, Knin i Dubrovnik kao područja na kojima se očitava povećana seizmička aktivnost, te je dodao da se pojas koji se grana na hrvatski i talijanski dio obale nastavlja preko Grčke do Turske gdje se očitava “strašna aktivnost“.
‘Priroda je nepredvidljiva’
- Ne mogu spekulirati kolika bi eventualna šteta nastala da potres jačine onoga na Haitiju pogodi Dalmaciju, jer je potrebno poznavati svojstva građevina i tla na kojemu se nalaze, te niz drugih elemenata. Međutim, gradnja je odlučujuća i pretpostavljam da bi, za razliku od Haitija gdje je gradnja trebala biti adekvatnija, nastala mnogo manja šteta - kazao je prof. Herak, koji je spomenuo potres jednake magnitude koji je 1979. godine pogodio Crnogorsko primorje i okolna područja, uključujući i Dubrovnik, a iako je imao katastrofalne razmjere, prouzročio je puno manje posljedice od nedavnog podrhtavanja tla na Haitiju.
Seizmolog Allegretti također ne želi predviđati koliku bi štetu mogao prouzročiti snažniji potres, jer “priroda je nepredvidljiva“, ali upozorava kako “ne možemo govoriti da se na Haitiju katastrofa dogodila samo zbog loše gradnje, jer ako se radi o sedam stupnjeva po Richteru i potres je plitak, tj. dogodi se na površini, teško da i u Japanu ne bi došlo do velikih oštećenja.
- Kada vas takav potres pogodi, ne lome se samo zgrade nego i pucaju svi vodovi, nastaje kaos. Allegretti napominje da je potres magnitude 6 stupnjeva, koji je sredinom 90-ih pogodio Ston, unatoč tome što je 10 puta slabiji od haićanskog, prouzročio veliku materijalnu štetu na području Stona i Dubrovačkog primorja.
Marijan Herak dodaje kako i tlo na kojemu se građevina nalazi igra bitnu ulogu, te kako više izgleda da izdrži podrhtavanje ima objekt koji se nalazi na čvrstoj stijeni, nego onaj sagrađen na 10 metara sedrenog materijala.
Poplave, ponornice i ljudski faktor ne djeluju kao katalizator za potrese, jer su, po riječima Ive Allegrettija, preslabi elementi da bi bili bitni za velike potrese.
- Ljudska aktivnost može inducirati potrese, u područjima gdje su akumulacijska jezera ili veliki broj bušotina, ali potresi se događaju zbog tektonike - komentira mr. Allegretti.
srđan brajković
I Rimljani su se tresli na Pagu
•• 361. godine - Pag
Potres ogromnih razmjera zatresao je zemlju pokraj Paga i potopio rimski grad Cissu na području današnjeg naselja Caska.
•• 6. travnja 1667. godine - Dubrovnik
Najrazorniji potres u povijesti Dubrovnika tog je dana u 8 sati gotovo potpuno srušio sve građevine. Stradalo je više od tri tisuće ljudi, otprilike pola žitelja grada, a požar koji je harao gotovo 20 dana uništio je neprocjenjivo materijalno i kulturno blago koje je stoljećima prikupljano. Uz onaj iz 4. stoljeća, to je najvjerojatnije bio najsnažniji potres koji je ikada pogodio područje Hrvatske.
•• 29. prosinca 1942. godine – Imotsko polje
Potres jačine 6 stupnjeva po Richteru proširio je odvodne pukotine Modrog jezera i od tada se često dogodi da taj prirodni fenomen, za vrijeme sušnih godina, u ranoj jeseni potpuno presuši. Snažno podrhtavanje godine srušilo je vidilicu i u jezero nabacalo gomilu velikih kamenih blokova.
•• 11. siječnja 1962. godine – Biokovo
Velika razaranja zabilježena su na makarskom području. Zbog straha od novih potresa, koji su najviše pogodili stanovništvo koje je živjelo u naseljima na padinama Biokova (Drašnice, Gornja Podgor i Gornji Tučepi) i činilo polovicu žitelja tog područja, građani su se masovno preselili u mjesta uz obalu.
•• 15. travnja 1979. godine - Crna Gora, Dubrovnik
U ranim jutarnjim satima snažan potres pogodio je Crnu Goru, tresao se i Dubrovnik, a snažno podrhtavanje tla od 9 do 10 stupnjeva po Mercalliju izazvalo je katastrofalna razaranja na Crnogorskom primorju. Živote je izgubila 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji, a razoreno je i 250 naselja. Srušena su ili oštećena 53 zdravstvena objekta, te 240 škola. Oštećeno je i oko 550 kilometara prometnica. Iako na području Hrvatske nije bilo takvih šteta, potres je bio povod da se pokrene temeljita obnova i osiguranje dubrovačkih starina.
•• 5. rujna 1996. godine - Ston
Tijekom tri tjedna oko 200 potresa jačine između 7 i 8 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici pogodilo je područje Stona i Dubrovačkog primorja. Oštećeno je mnoštvo stambenih i javnih objekata koji su se godinama obnavljali.
|