neprihvaćanje celibata prisililo je 70-ih godina 30 svećenika na napuštanje duhovnog zvanja
Dvanaest hrvatskih svećenika koji su 70-ih godina, zbog neprihvaćanja celibata, morali napustiti svoje duhovno zvanje, nisu imali sreće kao njihovi kolege anglikanci kojima je papa Benedikt XVI. ovih dana omogućio da postanu katolički svećenici i ostanu u svojim brakovima.
U poznatom “zadarskom slučaju”, kako ga i danas pamte u crkvenim krugovima, crkvene je halje skinulo 12 svećenika i petnaestak studenata Teološkog fakulteta. Neki od njih su poslije ostvarili vrlo uspješne profesionalne karijere.
Brak s Crkvom zamijenio je svjetovnim životom supružnika i roditelja Miljenko Žagar, jedan od osnivača HDZ-a i hrvatski veleposlanik u Sloveniji (1992.-1996.) i nekadašnji ravnatelj Školske knjige.
Među zadarskom dvanaestoricom koji se nisu mogli ili htjeli podvrgnuti cjeloživotnom celibatu, bili su i Josip Stipanov, dugogodišnji ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice, te Josip Kolanović, bivši ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva.
Iako neženstvo nije bilo prvo i jedino pitanje “zadarskog slučaja” iz 1971., tadašnji su nesuđeni svećenici ipak tiskali prijevod jednog istraživanja o celibatu koje je nizozemski svećenik Koning proveo među svojim kolegama.
U tom istraživanju se velika većina svećenika izjasnila za ukidanje neženstva među svećenicima. Hrvatski su svećenici - među kojima je bio Josip Balabanić koji će se, napustivši Crkvu, oženiti, postati otac i raditi kao ravnatelj Hrvatskog prirodoslovnog muzeja - posjetili tadašnjeg zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka, i to u civilnim odijelima. Ne mogavši prihvatiti njihove ideje, a posebno im zamjerivši tiskanje nizozemskog istraživanja, mons. Oblak ih je suspendirao od obavljanja službe.
Poznavatelji “zadarskog slučaja” sjećaju se da je u prvoj polovici 70-ih godina Zadarsku nadbiskupiju napustilo tridesetak svećenika. Među njima bio je i Ivan Mustać, nekadašnji ravnatelj Državnog arhiva u Dubrovniku, koji se oženio i dobio dvoje djece. Isto je učinio i Mile Zupčić koji je nakon napuštanja crkvene službe otišao u Njemačku gdje je radio kao socijalni radnik, a njegov kolega Josip Vučetić iz Vira držanje mise za oltarom zamijenio je radnim mjestom u tvrtki Šavrić te se oženio i postao roditelj.
Zadarska Crkva pamti i slučaj Neda Šarina iz Poljane koji je jedno vrijeme kao svećenik službovao u Poličniku, da bi se zaljubio u ženu s kojom će ući u brak i zaposlio se kao čuvar u jednoj građevinskoj tvrtki.
Bivši svećenici bili su i Šime Kokić, koji se oženio i prešao na plaću u zadarski Vodovod, Ivan Pašalić, dugogodišnji tajnik Filozofskog fakulteta u Zadru, te Ratko Žunić, bivši župnik u Škabrnji, koji je napustio celibat, oženio se i dobio dvoje djece.
Većina tih ljudi možda nikada ne bi napustila svećenički poziv da im je dopušteno imati obitelj.
Primoštenac Josip Luketa, koji je također napustio svećenstvo jer se u 35. godini života prvi put zaljubio, oženio i zasnovao obitelj, jednom je rekao: “Djevičanski stil života, neženstvo, poseban je Božji dar koji se ne može zakonom nametnuti i ja ga poštujem. Ja sam ga živio punih 35 godina. No čovjek koji osjeti milost celibata, ne osjeća njegovu težinu, on ga živi, a ja i dalje osjećam svećeničko poslanje, ali nemam milost celibata.”
ŠENOL SELIMOVIĆ
Celibat nije problem zbog viših motiva
Apostolska odredba pape Benedikta XVI. prema kojoj će oženjeni anglikanski svećenici moći postati katoličkim svećenicima nema nikakve veze s mogućim ukidanjem celibata za rimokatoličke svećenike. To uopće nije povezano – decidirano tumači najnoviju Papinu odluku naš istaknuti teolog prof. dr. Adalbert Rebić.
- I prije su postojale zamolbe dijela anglikanskog svećenstva da se vrati Rimu. Sada Papa objavljuje dokument o primanju više svećenika i vjernika u vidljivo zajedništvo s Katoličkom crkvom. To nema veze s rimokatoličkim svećenicima. Celibat zasigurno zasad neće doći u pitanje, a iskreno rečeno, u vezi s njegovim ukidanjem nema velikih pritisaka unutar Katoličke crkve – kaže dr. Rebić.
- Celibat jest pitanje discipline, ali i duhovnosti. To je način življenja, ne samo zato što ste izabrali biti svećenikom nego i stoga što beženstvo vežete uz ostvarenje viših motiva - kaže on.
- Diže se suvišna galama. To nije ništa novo. Oženjenih svećenika oduvijek ima u Katoličkoj crkvi, Papa samo ponavlja ono što već postoji u jednom dijelu baštine, osobito istočnih crkava. U Hrvatskoj imamo cijelu biskupiju koja je grkokatolička, Križevačku – kaže grkokatolički svećenik don Živko Kustić.
Celibat neki svećenici podnose lakše, neki teže, ali na njega se odlučuje slobodnom voljom - kaže don Živko.
- Javna je tajna da među rimokatoličkim svećenicima ima onih koji pokleknu pred težinom beženstva, počnu “šarati“, dobiju djecu, čak i napuste službu i osnuju obitelj.
Don Anđelko Kaćunko kaže kako je broj tih svećenika toliko minoran da on ne može biti razlogom razmišljanja o ukidanju celibata.
- To je pitanje potpuno beznačajno. Nitko nikoga ne prisiljava na celibat, to je dragovoljna odluka svakoga tko želi biti svećenik - dodaje.
M. Cvrtila
|
Špekulacije
Na novinarski upit o budućnosti celibata nakon slučaja s anglikanskim svećenicima, biskupi su u Dubrovniku odgovorili kako to samo kazuje da određene skupine anglikanskih vjernika žele zajedništvo s katolicima te da se oko tog pitanja u javnosti previše i nepotrebno spekulira.
A. M. L./epeha
|
Žagar: Privržen sam vjeri
Miljenko Žagar nam je u telefonskom razgovoru potvrdio da je upravo zbog knjižice “Svećenički celibat” o nizozemskom istraživanju, u čijem je objavljivanju i sam sudjelovao, morao napustiti svećenički poziv, kao i njegov kolega Josip Kolanović.
Kazao nam je da je i danas svim srcem privržen svojoj katoličkoj vjeri, a na upit je li ikada zažalio što je izabrao brak i svjetovni život umjesto svećenstva, odgovorio je: “Požalio sam i što nisam navijao za Hajduk, a navijao sam za nogomet.”
|
Papin oprost
Josip Balabanić i Josip Stipanov, uz pomoć današnjega zadarskog nadbiskupa mons. Ivana Prenđe, obratili su se bivšem papi Ivanu Pavlu II. moleći ga za oprost. Tražili su k tome dopuštenje Crkve da svoj građanski brak potvrde i u crkvenom sakramentu. Javnosti nije poznato je li im papa uslišio molbu.
|
Poznati
•• Miljenko Žagar, osnivač HDZ-a i bivši veleposlanik
•• Josip Kolanović, bivši ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva
•• Josip Balabanić, ravnatelj Hrvatskog prirodoslovnog muzeja
•• Ivan Mustać, nekadašnji ravnatelj Državnog arhiva u Dubrovniku
|