| Smjesta iz svih brodogradilišta udaljiti sve javne ili prikrivene političke aktiviste, kojoj god stranačkoj opciji pripadali i imali potporu bilo kojeg moćnog čimbenika... |
| zabilježio milorad bibić |
 |
Brodogradilišta se ne smiju potaracati! - prof. dr. Roko Markovina
Jadran Babić / Cropix |
Za početak moram kazati da je i do danas bilo i još ima stupidnih ideja da se škverovi potaracaju i da se na njihovim lokacijama grade hotelska zdanja s pet zvjezdica...
Tko će dolaziti u ta zdanja i koliko će u njima boraviti godišnje? Ako se posreći, najviše tri mjeseca. Ne može se živjeti 12 mjeseci od rada za tri mjeseca, to pokazuje elementarna matematika.
Usput, ova zemlja ima svu potrebnu infrastrukturu za daljnji razvitak brodogradnje, koja je u svijetu profitabilna industrija, pa zašto bi pustila da sve to nestane, pogotovo što ima kvalitetnih rješenja. Ja predlažem, među ostalim, i - deset zapovijedi za spas brodogradnje!
1. Smjesta iz svih brodogradilišta udaljiti sve javne ili prikrivene političke aktiviste, kojoj god stranačkoj opciji pripadali i imali potporu bilo kojeg moćnog čimbenika te zabraniti ulazak u brodogradilišta političkim emisarima lokalne, županijske i državne razine.
2. Odmah učiniti i objaviti aktualnu bilancu, ulaz, izlaz i stanje u financijskom i materijalnom pogledu svakog brodogradilišta u državnom vlasništvu.
3. Rehabilitirati i maksimalno angažirati postojeće vlastite stručnjake, menadžere, zaposlenike, otvoriti radna mjesta potrebnih kadrovskih profila za ljude koji imaju ugled i znanja stečena u brodogradnji ili drugim djelatnostima, a određenom broju zatečenih kadrova zahvaliti se na suradnji ili ih prepustiti zakonskoj regulativi.
4. Odmah angažirati preostale postojeće snage na brzom prikupljanju već napisanih materijala koji bi regulirali buduću brodograđevnu ponudu i oblik budućeg hrvatskog brodograđevnog proizvoda. Stručnjaka za ovu zadaću još se može naći i u brodogradilištima i u drugim ustanovama.
5. Odmah formirati skupinu domaćih stručnjaka potpomognutih, ako treba, i kolegama iz inozemstva, iz čega bi morali biti izuzeti članovi dosada angažiranih ekspertnih timova, a ovo tijelo bi imalo zadaću razraditi oblike suradnje s gospodarstvom EU-a, ali ne na osnovi i s ciljem gašenja hrvatskih brodogradilišta, nego njihova uklapanja u već nazirući sustav ili sustave koji su se uobličili ili se još uvijek uobličavaju u Europi.
6. Od države kao vlasnika velikih brodogradilišta i kao još uvijek moćnog čimbenika i regulatora odnosa u gospodarstvu, što nije slučaj samo u Hrvatskoj nego je tako i diljem svijeta, treba zahtijevati i očekivati da hitno odradi davno započetu sanaciju velikih brodogradilišta, da izvrši davno preuzete obveze i da svoj deklarirani stav kako je brodogradnja stožerna djelatnost hrvatskoga gospodarstva potkrijepi oblikovanjem pogodujućih akata i normativa kojih bi se svi, uključujući bankarske sustave u čijem god vlasništvu bili, morali pridržavati, ako ne žele doći pod udar državne legislative.
7. Jamstvo za uvjete poslovanja, uključujući i kreditna jamstva pri sklapanju novih ugovora, do daljnjega treba zadržati na razini države, a jamstvo da će se unutar brodogradilišta proizvodnja i ostale aktivnosti odvijati na način istovjetan europskoj brodogradnji daju nova poslovodstva – menadžmenti, izabrani temeljem natječaja i od stručnih ljudi, zajedno sa svima ostalima zaposlenima, s kojima bi u budućem razdoblju mogli zajednički ući i u proces privatizacije, ako se tijekom sveobuhvatnih analiza pokaže da je privatizacija najpoželjniji korak u daljnjem poslovanju.
8. Bez pričuve i ostatka, smjesta ostvariti davno najavljivanu i nikad ostvarenu zamisao o objedinjavanju najvažnijih službi u velikim hrvatskim brodogradilištima (istraživanja tržišta i marketing, financiranje i praćenje financijskih tokova, tehničko-tehnološka istraživanja i projektiranje, nabava, prodaja...). Ovo se može i mora ostvariti i u takozvanoj krovnoj brodograđevnoj instituciji HB-JB.
 |
9. Žurno animirati i zainteresirati sve suradničke tvrtke (kooperante-partnere), sva poduzeća iz takozvane prateće industrije i sve pojedince iz brodograđevnog okruženja, da se ozbiljnije angažiraju i sredstvima i svim drugim potencijalima u procesima u brodogradnji, bili oni privatizacijski ili bilo koji drugi (brodograđevni klaster). Jer, dok je brodogradnje, bit će i njima izvora egzistencije. Ovdje posebno mislim i na hrvatske brodare, pa nam je cilj da na idućem simpoziju brodograđevne struke SORTA, koji će se u listopadu 2010. održati u Lumbardi na Korčuli, udruženi i jedinstveni krenemo u bolje sutra.
10. Smjesta prionuti radu, iskreno i bespričuvno, što se odnosi na svakog zavarivača i brodomontera, na svakog projektanta, konstruktora i poslovođu, na svakog direktora menadžera, na svakog profesora i istraživača, na svakog bankara, na svakog ekonomista i marketinškog stručnjaka, na svakog novinara i drugu javnu osobu, pa, konačno, i na svakog političara, dakle na sve, sve koji se bave brodogradnjom, koji od brodogradnje žive, a živeći za brodogradnju, zapravo žive i za cijelu narodnu/državnu zajednicu.
|
Europski slugani
Mi u Europu ne trebamo pod svaku cijenu, crnog obraza i spuštenih gaća. Vlada mora stisnuti petlju i reći toj Europi: „Stani malo, Europo! Mi imamo i želimo i dalje imati svoju brodogradnju, po bilo koju cijenu. Čak i po cijenu neulaska u Europsku zajednicu!” Alternativa ovome je samo jedna: postati EU sluganima, ako bi nam, na kraju balade, i dali koju mrvicu kruha. A mi, danas, još uvijek imamo čitavi kruh, makar on bio i crni!
|