dalmatinski srednjoškolci lani su imali tri puta više neopravdanih sati od vršnjaka sa sjevera hrvatske
| Svaki srednjoškolac u Splitu i Zadru lani je prosječno s nastave neopravdano izostao više od 14 sati, dok su mladi Varaždinci imali samo 4 neopravdana |
| Piše marijana cvrtila |
Učenici osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj u prošloj su školskoj godini ostvarili nevjerojatan rekord - s nastave su ukupno izostali oko 28 milijuna školskih sati! Iako su od te brojke “svega“ dva milijuna neopravdani sati, više je nego upozoravajući podatak da je svaki učenik u prosjeku ukupno izostao oko 51 školski sat ili gotovo dva tjedna - pokazali su najnoviji podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za prošlu 2008./9. školsku godinu.
Posebno su “briljirali“ dalmatinski srednjoškolci, kod kojih je zabilježen najveći porast broja neopravdanih sati u zemlji. Točnije, sve četiri dalmatinske županije poredale su se na vrhu liste kada je riječ o povećanju broja neopravdanih sati u odnosu na godinu ranije: u vodećoj Splitsko-dalmatinskoj županiji taj porast iznosi 3,71 posto, a svaki je učenik lani prosječno neopravdano izostao 14,08 sati ili četiri sata više.
Na drugom je mjestu Šibensko-kninska županija s porastom od 3,47 posto ili u prosjeku 12,5 neopravdanih sati po učeniku, Dubrovačko-neretvanska je treća s povećanjem od 3,39 posto ili 11,22 neopravdana sata po učeniku, a četvrta je Zadarska s povećanjem od 3,28 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali ujedno i najvećim prosjekom neopravdanih sati po učeniku u cijeloj zemlji - ukupno 14,24.
Po tome proizlazi da su splitski i zadarski srednjoškolci iz škole neopravdano izostali oko 2,5 dana. To je gotovo trostruko više nego u najdiscipliniranoj, Varaždinskoj županiji, čiji su srednjoškolci u prošloj školskoj godini jedini smanjili broj izostanaka, i to 0,53 posto, te su neopravdano izostali svega 4,8 školskih sati.
U sve četiri dalmatinske županije u prošloj se godini, što opravdano, što neopravdano, ukupno izostalo oko 6,3 milijuna sati, što je gotovo četvrtina u odnosu na cijelu zemlju.
Cijelu noć za računalom
- Dok su prije izostanci uglavnom bili vezani uz učenike s problemima u ponašanju, u zadnje dvije godine primjećujemo kako su razlog sve više ovisnosti o internetu i kompjutorskim igricama. Djeca su za kompjutorom cijelu noć i ujutro se jednostavno ne mogu probuditi - kaže Nataša Stefanovski, psihologinja splitske Turističko-ugostiteljske škole.
Što se više bliže završnim razredima, trećem i četvrtom srednje, to su i problemi izostanaka veći, kaže ona.
- Od ove godine pokušat ćemo afirmativnim mjerama poticati učenike da što manje izostaju, pa smo uveli nagradu za razred s najmanje izostanaka - prenosi psihologinja.
Zadarski pedagog, prof. dr. Zlatko Miliša, upozorava kako je drastičan broj izostanaka rezultat odgojne atrofije škole.
- Moramo se zapitati i što je s autoritetom nastavnika, a hitno treba analizirati i enormno visok broj opravdanih izostanaka kojima uvelike pridonose roditelji - kaže Miliša.
Također, dodaje, razlog izostanaka može biti testomanija, pa prosvjetne vlasti trebaju ozbiljno razmisliti o, primjerice, ukidanju ocjena iz odgojnih predmeta poput likovne, tjelesne i glazbene kulture te vjeronauka, i uvođenju opisnog ocjenjivanja.
Izostanci
28 - milijuna školskih sati izostanaka u svim školama;
10 - neopravdanih sati po učeniku prosjek je u srednjim školama;
1,6 - sati prosječno neopravdano su izostali osnovnoškolci
|
Osnovci hvataju ‘priključak’
Nevjerojatno je da i osnovne škole, u kojima je, doduše, gotovo dvostruko više učenika nego u srednjima, bilježe iznimno visok broj izostanaka – gotovo 16 milijuna opravdanih te oko 614 tisuća neopravdanih sati.
Osnovci u prosjeku opravdano izostaju 43,61 školski sat, a neopravdano 1,68 sati. Najviše neopravdanih imaju osnovci Međimurske županije, po učeniku 5,75 sati.
U svim dalmatinskim županijama, iako neznatno, i među osnovcima raste broj izostanaka.
|