| Kada svećenik napuni 75 godina, biskup ga može povući sa službe u mirovinu. Biskupija se tada brine da svećenici mirno, ali i aktivno provode svoje staračke dane |
| piše saša horvat |
 |
| Admir Buljubašić / CROPIX |
Pitanje socijalnih prava radnika stoji u središtu nezadovoljstva koje se gomila u nadošloj krizi.
U pokušaju pronalaženja ravnoteže između želje poslodavca za održanjem profita i prava radnika na život koji nije podložen radu, socijalna prava koja je uspostavila Katolička crkva unutar svojih redova pokazuju se kao moguća nit vodilja.
Kao što je poznato, Republika Hrvatska novčano pomaže vjerske zajednice, pa tako i Katoličku crkvu. Godine 2001. uspostavljen je ‘Financijski sustav Katoličke crkve u Hrvatskoj’, a pri HBK-u osnovana je ‘Središnja ustanova za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika’ preko koje država ispunjava svoje obveze prema Crkvi.
Biskupije su osnovale ustanove za uzdržavanje klera, te iz sredstava primljenih od države oblikovale fond uz pomoć kojega pomažu uzdržavanje svećenika, gradnju i popravak crkvenih objekata, te karitativnu djelatnost.
Početni iznos nagrada, a ne često krivo nazivane ‘plaćom’, svim svećenicima je isti i njime se jamči ‘dostojan život’. Na taj iznos dodjeljuje se promjenjivi bodovni saldo, a koji se određuje na razini pojedine crkvene pokrajine prema točno određenim kriterijima.
Iz župne blagajne u koju se slijevaju svi prihodi, izdvaja se nagrada za svećenike. Ako je župa siromašna, biskupija nadoknađuje razliku iz spomenutog fonda. Dakle, svećenici se ne uzdržavaju od državnih sredstava, nego od prihoda župe.
Zdravstveno osiguranje
Doprinos za zdravstveno osiguranje i mirovinsko osiguranje svećenika koji nisu u radnom odnosu pokriva biskupija. Pitanje godišnjih odmora riješeno je u Zakoniku kanonskog prava prema kojemu svaki svećenik ima pravo na mjesec dana odmora, neprekidno ili uz prekide.
- Nažalost, praksa je da su svećenici i godišnji odmor gotovo nespojivi pojmovi. Dva su razloga za to. Prvi i opći razlog kod većine jest da je gotovo nemoguće naći zamjenu za vrijeme izbivanja iz župe, a drugi razlog, kod dijela svećenika, je u neshvaćanju potrebe dnevnog, tjednog, pa i godišnjeg odmora. Zato se svećenici danas brzo “troše” kao i novinari. Nama je ovdje cijelo ljeto “opterećeno” blagdanima - kazao nam je don Anđelko Kaćunko, dodavši kako je ipak uspio zahvaljujući župniku “uloviti” gotovo dva tjedna odmora.
Prema Zakoniku, kada svećenik napuni 75 godina, biskup ga može povući sa službe u mirovinu.Za razliku od laika, koji zahvaljujući državnoj skrbi tek u mirovini počinju pravu životnu borbu za opstanak, biskupija se brine da svećenici mirno, ali i aktivno provode svoje staračke dane.
- U biskupijama postoje svećenički domovi u kojima se nastoji da svećenici imaju normalne uvjete i određene prihode - mirovine. Iako u mirovini, oni koji su pokretni, svaki dan služe misu, imaju i kapelu u domu, ali pomažu i mlađim župnicima. Dolaze im u župe ispovijedati, te na ispomoć kada su blagdani - kazao nam je umirovljeni svećenik i dugogodišnji novinar don Živko Kustić.
Na upit o cjelokupnoj ocjeni socijalnih prava svećenika, don Anđelko nam je kazao:
- Ovisno kako se gleda. Budući da je svećenikova služba cjeloživotno služenje i žrtva za druge, trebao bi na kraju imati pristojan tretman kako ne bi imao osjećaj da je odbačen kao potrošena krpa. Ipak, smatram da su svećenici tu u dobrom prosjeku uzme li se u obzir opće stanje u državi i činjenica da smo mi uglavnom navikli na skromnost i na ne veliko odskakanje od većine u društvu.
Redovnice kod obitelji
U redovničkim zajednicama socijalna prava su drukčije riješena. Kako neslužbeno doznajemo, u franjevačkom redu iz kućne blagajne, za one koji nisu u radnom odnosu, pokriva se pitanje zdravstvenog osiguranja. Mirovina nema, a broj godišnjih dana se kreće oko tri tjedna.
Stvar je dogovora unutar kuće kako će se raspodijeliti. Kada braća dođu u određene godine i više nisu u stanju služiti, prebacuju se u veće zajednice, gdje im se može pružiti stalna kućna njega. Redovnice, zavisno od kuće do kuće, imaju slična socijalna prava, samo one zbog izuzetno malih novčanih sredstava na raspolaganju, godišnje odmore provode kod svojih obitelji.
Nepravda u komunizmu
Velika socijalna nepravda počinjena je prema svećenicima i ljudima iz redovničkih zajednica koji su radili u raznim crkvenim institucijama u bivšoj Jugoslaviji. Naime, nije im se priznavao radni staž, niti su bili plaćeni za svoj posao. Tako sada neki idu u mirovinu s 15 godina radnog staža i mizernom mirovinom. Iako je bilo slučajeva da su neki uspjeli dobiti zasluženu mirovinu, to su ipak bili rijetki pojedinci.
- Mi smo u svakom slučaju uglavnom oslonjeni na Božju providnost, pa je zato možda zanemariv broj onih koji su to uspjeli riješiti - kratko je komentirao don Anđelko Kaćunko.
|
Isusovci rade do zadnjeg dana
Isusovci koji rade u institucijama primaju plaću, dok drugi ne dobivaju nikakvu redovitu plaću. Unutar kuće, od onoga što imamo, sami sebi uplaćujemo za zdravstveno, kazao nam je pater Miroslav Čadek iz Osijeka, jedan od zaslužnih za popularni internetski portal ‘Prostor Duha’.
- Imamo godišnji odmor, ali trajanje zavisi od svake kuće. Nastoji se preko ljeta raspodijeliti te dane. Uglavnom posjećujemo obitelj, te odlazimo u naše kuće za odmor gdje se kupamo, odmaramo i molimo. Ništa specijalno, kazuje nam p. Miroslav, dodavši kako isusovci ne idu u mirovinu, nego aktivno djeluju dok god mogu.
- Ako se čovjek razboli i ako zajednica ne može o njemu voditi brigu 24 sata, postoji kuća u Zagrebu gdje su smješteni naši bolesni patri i braća, te imaju 24-satnu njegu i brigu.
|
Palotinci zavjetovani na siromaštvo
Palotinci se zavjetuju na siromašto, ali ne i na bijedu. To znači da ne posjeduju vlastita dobra, ali niti trpe oskudice. Kod palotinaca svaki je član zdravstveno osiguran preko HZZO-a. Zajednica uplaćuje mirovinsko ili životno osiguranje za svakog člana, a imamo vlastite staračke domove, kazao nam je p. Vinko Sudar.
- Svaki član radi onoliko koliko može i dok može, a kad zbog starosti, nemoći ili bolesti ne može više živjeti i raditi, odlazi u starački dom. Svaki palotinac ima pravo na 30 dana godišnjeg odmora, obično se ide na godišnji odmor ljeti kad na župi nema puno posla. Odmor se provodi na moru, u planinama ili kod rodbine, a zajednica snosi troškove godišnjeg odmora - objasnio je p. Vinko.
|