| Uvođenjem Pravilnika o licenciranju ključ u bravu moglo bi staviti čak 10.790 građevinskih tvrtki, iz kojih stižu optužbe da je riječ o antieuropskom zakonu |
| Piše damir petranović |
Zbog rigoroznog Pravilnika o licenciranju građevinskih tvrtki, koji odlukom ministrice Marine Matulović-Dropulić stupa na snagu 1. travnja, bez posla će ostati gotovo 130 tisuća radnika, a pred zatvaranjem je golema većina hrvatskih građevinskih tvrtki - po podacima Hrvatske udruge poslodavaca, od oko 10.800 registriranih građevinskih tvrtki, ključ u bravu moglo bi staviti njih čak 10.790!
Alarmantni podaci izneseni su na jučerašnjem okruglom stolu u organizaciji HUP-a, s kojega je od Vlade zatražena hitna odgoda primjene pravilnika kako tisuće tvrtki ne bi bile “eutanazirane”. Vlasnik splitske tvrtke “Brodosplit-inženjering” Vlado Sanader pred pedesetak okupljenih kolega objavio je da je pred Ustavnim sudom pokrenuo postupak ocjene ustavnosti propisa ministrice Dropulić.
- Pravilnik je neprimjenjiv i antieuropski! - ustvrdio je splitski poduzetnik Zvonko Kotarac, dodavši da se ovim potezom ide na ruku velikim građevinskim tvrtkama - dok sve koje imaju manje od 316 zaposlenih ubuduće mogu graditi jedino manje obiteljske kuće i septičke jame. Građevinari okupljeni na splitskom okruglom stolu, kojemu se nije odazvao doslovce nitko od pozvanih iz Vlade i Ministarstva prostornog uređenja, nabrojili su niz argumenata zbog kojih Pravilnik o licenciranju treba ukinuti ili radikalno izmijeniti: po njima, zbog činjenice da on ne vrijedi za tvrtke iz inozemstva dogodit će se “velika selidba” građevinara u Sloveniju, BiH te države Zapadne Europe, odakle će se natjecati za poslove u Hrvatskoj.
- Ako se nešto ne promijeni, imat ćemo situaciju da 20 tvrtki obavlja 95 poslova u Hrvatskoj - upozorio je Goran Morović iz tvrtke “Mark-ing”. - Ne samo da nas se sprječava da se borimo s europskom konkurencijom, već nas se pokušava eutanazirati - nastavio je Morović.
Poduzetnici su upozorili da pravilnik sličan hrvatskom ne postoji doslovce nigdje u Europskoj uniji, gdje su licence uvedene samo kako bi se olakšalo sudjelovanje na javnim natječajima te smanjila papirologija, dok u Hrvatskoj on služi kako bi se tvrtkama onemogućilo sudjelovanje u poslovima.
- Želimo red i uvođenje licenci je dobra ideja, no ne po ovakvom pravilniku - izričit je bio predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu Boris Čupić, koji se požalio da ministrica Dropulić mjesecima ignorira molbe za razgovor o ovoj temi. Potporu mu je obećao HDZ-ov saborski zastupnik Jerko Rošin, a njegov saborski kolega, SDP-ovac Ranko Ostojić, pak, ustvrdio je kako novi propis služi isključivo eliminiranju velikog broja tvrtki, zbog čega Hrvatska riskira povećanje cijena u graditeljstvu.
Podizvođači
"Licenciranje je dobra stvar jer se uvodi red” - ustvrdio je direktor “Konstruktora” Željko Žderić, koji je jedini donekle podržao potez ministrice Dropulić. Po njemu, dosad je najveći problem bio u posredovanju, odnosno činjenici da male tvrtke žele raditi posao za koji je potrebno nekoliko stotina radnika.
|
Egzekucija malih tvrtki
“Bolje ništa nego ovakav pravilnik, tragedija je da je broj zaposlenih uzet kao jedini kriterij za postojanje! Nastoji se poptuno izbrisati tvrtke za inženjering u graditeljstvu ili ih premjestiti u inozemstvo, ovo nije uvođenje reda nego egzekucija!”, ustvrdio je vlasnik “Brodosplit inženjeringa” Vlado Sanader, koji je prijetnju gašenjem tvrtke dobio istovremeno s nagradom “Zlatna kuna” za uspješnog poduzetnika.
|
Nema radnika
Vlasnik tvrtke “Vibrobeton” Ladislav Vuković upozorio je kako je u Hrvatskoj praktički nemoguće u ovom pronaći kvalitetne zidare, tesare i armirače.
- Evo primjer: zgradu od 50 stanova mojih 21 zaposlenih izgradili su najkvalitetnije moguće u roku od deset mjeseci, što je u građevinarstvu najkraći mogući rok. Da bih isti taj posao obavio nakon 1. travnja, morao bih imati 316 radnika!
|
Dosad jedva deset licenci
Po podacima kojima barataju u Ministarstvu prostornog uređenja, od oko 10.800 hrvatskih građevinskih tvrtki, čak 5277 nema ni jednog zaposlenog. “Velikih” (više od 500 zaposlenih) je 13, u tvrtke koje se nazivaju “srednje velikima” (300 do 499 radnika) ubraja se njih 21, dok 75 tvrtki ima između 120 i 299 radnika.
U kategoriji od 40 do 120 radnika popisano je 289 tvrtki, a čak 1242 tvrtke broje 10 do 40 zaposlenika. Licence je dosad zatražilo oko 300 tvrtki, a zasad ju je i dobilo desetak.
|