| Višegodišnje istraživanje u osnovnim i srednjim školama ukazalo je na osjećaj tjeskobe, straha i bespomoćnosti među učenicima. Najbolja je zaštita razvoj njihova samopoštovanja |
| piše Dijana Mijatović/EPEHA |
 |
Ispitanici iz srednjih škola iznenadili su psihologe strahom od
neizvjesne budućnosti |
Visoko samopoštovanje kod učenika osnovnih i srednjih škola najbolja je zaštita od svih psihosomatskih simptoma koje prate pojave anksioznosti i depresivnosti, pri čemu značajnu ulogu imaju njihovi vršnjaci, ali i dobar odnos s roditeljima.
Istraživanja su potvrdila da su očevi vrlo važni kod depresivnosti djece, a svog značaja u razvoju djece najčešće nisu svjesni.
Zaključak je to višegodišnjeg i obimnog istraživanja, koje je sa suradnicima provela dr. Anita Vulić-Prtorić, profesorica kliničke i zdravstvene psihologije sa zadarskog Odjela psihologije, na kojemu su u povodu 30. godišnjice rada javnosti predstavljena najvažnija istraživanja.
Pod nazivom začarani krug depresivnosti, istraživanje je vođeno na vrlo velikom uzorku učeničke populacije i njihovih roditelja, dok je drugo ispitivanje provedeno kod djece u bolnicama širom Hrvatske.
- Roditelji djece u brojnim slučajevima ne vide simptome, a djeca su izvještavala da ih imaju - istaknula je dr Vulić-Prtorić.
Postoji i zatvoreni krug anksioznosti u kojem djeca imaju pogrešnu procjenu očekivanja opasnosti i mogu se jako izmučiti ako im netko ne pomogne. Taj osjećaj tjeskobe i straha prisutniji je kod djevojčica, dok kod dječaka opada od 4. razreda osnovne škole.
Istraživanja su pokazala da je depresivnost podjednako prisutna kod dječaka i djevojčica u razdoblju od 5. do 8. razreda, dok su u srednjoj školi djevojčice dvostruko više depresivne. Postoji izjednačenost i u agresivnosti kod oba spola u 5. i 6. razredu, s tim što je agresivnost djevojčica na izvjestan način suptilnija, upozorava profesorica kliničke psihologije. Dr. Vulić-Prtorić ispitivala je strahove kod osnovaca i srednjoškolaca.
Zabrinjavajuće misli
- Kod djece u osnovnoj školi iznenadilo nas je kako se već u toj dobi boje bolesti, tjelesnih povreda i gubitka dragih osoba, ali nisu razmišljali o strahu od smrti. Ispitanici iz srednjih škola iznenadili su nas strahom koji imaju od neizvjesne budućnosti, ali i gubitka dragih osoba - kaže dr. Vulić.
Nažalost, ispitanici su izrazili sve više misli o beznađu i bespomoćnosti, koje, ako postanu učestalije, vode prema suicidalnim idejama, evidentiranim kod skoro 30 posto ispitanika.
- Njihove suicidalne ideje su različite, ne moraju biti korak prema izvršenju, ali je opasno kada se tako nešto uopće pojavi u glavi jednog djeteta - ustvrdila je dr. Anita Vulić-Prtorić.