Američki State Department u srijedu je objavio godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu, u kojem na 13 stranica posvećenih Hrvatskoj ističe probleme s nasiljem i diskriminacijom prema manjinama, s nasiljem prema ženama, te probleme u pravosuđu, pritiske na medije, korupciju i druga pitanja.
"Vlada općenito poštuje ljudska prava svojih građana, međutim postoje problemi u nekim područjima", ocjenjuje se u izvješću.
Među tim se problemima ističu "brojni neriješeni sudski predmeti i zastrašivanje svjedoka u domaćim suđenjima za ratne zločine". Zatim se navodi kako je "vlada nije napravila veliki napredak u restituciji nacionalizirane imovine nekatoličkih vjerskih skupina".
Problem u Hrvatskoj ostaje i "društveno nasilje i diskriminacija prema etničkim manjinama, posebno Srbima i Romima", kaže se u izvješću.
Nasilje i diskriminacija prema ženama su nastavljeni, navodi State Department te dodaje kako je izviješteno i o slučajevima trgovine ljudima, nasilju i diskriminaciji prema homoseksualcima, te diskriminaciji prema osobama s virusom HIV/AIDS-a.
U izvješću se dokumentiraju spomenuti problemi, uz navođenje pojedinih slučajeva, a posebno opširno su obrađeni problemi u pravosuđu, napadi na novinare, nasilje prema etničkim manjinama, povratak i zaštita izbjeglica i druga pitanja.
U dijelu koji se odnosi na slučajave nasilja prema etničkim i drugim manjinama, navodi se da incidenti uključuju "pljačku, fizičke prijetnje, verbalno zlostavljanje, pisanje grafita na srpskoj imovini. Ističe se kako "međunarodne agencije izvješćuju da je učestalost grafita i fizičkih incidenata protiv Srba splasnula u većini Hrvatske, s izuzetkom zaleđa Zadra i Šibenika, gdje je ostala nepromijenjena".
Kada je riječ o nasilju prema ženama, izvješće bilježi da je u prvih 11 mjeseci 2008. policiji prijavljeno 75 silovanja i 20 pokušaja silovanja. Ističe se da nasilje prema ženama, uključujući bračno nasilje, ostaje problem, te da se kućno nasilje tretira prekršajno s malim kaznama. Podrška žrtvama je ograničena, a većina službi se financira iz privatnih donacija.
State Department izvješćuje i o problemu društvenog nasilja i fizičkog zlostavljanja vjerskih manjina, svrstavajući tu napade na objekte i svećenstvo Srpske pravoslavne crkve, kao i akte antisemitizma, posebno vezano uz ustaško znakovlje i simbole. Opisuju se i pojedini incidenati, od koncerta "proturječnog ultranacionalističkog pjevača Thompsona" krajem svibnja u Zagrebu, preko srpanjskog pokopa bivšeg zapovjednika logora Jasenovac Dinka Šakića u ustaškoj odori, do rujanskog dizanja i uklanjanja spomenika u obliku slova "U" u Pakovom Selu, kod Drniša.
Izvješćuje se i o stanju s povratkom srpskih izbjeglica u Hrvatsku uz citiranje podataka UNHCR-a.
Navodi se da su se ukupno vratile 143.632 izbjeglice, a povratak se nastavlja tempom od oko 2000 godišnje. Vraćanje srpskih kuća je gotovo dovršeno a njihova obnova se nastavlja, dodaje se.
Kada je riječ o slobodi govora i slobodi medija u Hrvatskoj, navodi se kako se "nastavlja određeni vladin utjecaj na medije, te da se izvješćuje o rastućem utjecaju komercijalnih interesa".
Ukazuje se na "posebnu ranjivost na političke pritiske lokalnih medija, kojih je 70 posto u vlasništvu vlade".
State Department prenosi i upozorenje Hrvatskog novinarskog društva (HND) da "koncentracija vlasništva i moć velikih oglašivača sve više ugrožavaju slobodu medija", kao i ocjenu HND-a o "nastavku pritiska na medije u vlasništvu države i lokalnih vlasti, te ekonomskom pritisku na vlasnike, a kroz njih, neizravno i na novinare".
Dokumentiraju se slučajevi pritisaka i nasilja prema novinarima, od uhićenja Željka Peratovića u siječnju, preko lipanjskog premlaćivanja Dušana Miljuša do prijetnji ubojstvom Dragi Hedlu i Hrvoju Appletu do ubojstva Ive Pukanića i Nike Franjića u atentatu podmetnutom bombom 23. listopada u Zagrebu.
State Departmant prenosi reakcije HND-a na te incidente, te ističe da je hrvatska policija uhitila osumnjičene za ubojstvo Pukanića i Franjića.
Izvješće tematizira i slobodu interneta u Hrvatskoj, navodeći kako tu nema ograničenja ili izvješća da vlada prati e-mail dopisivanje ili 'chatove'. No spominje se slučaj od 28. studenoga kada je policija u Dubrovniku ispitala muškarca zbog fotomontaže premijera Ive Sanadera u nacističkoj odori na Facebooku. Napominje sa da su fašistička obilježja zakonom zabranjena, te da nije podizana optužnica protiv tog Dubrovčana.
Nadalje se navodi kako "korpucija ostaje ozbiljan problem" posebno u zdravstvu, visokom školstvu, sudstvu i među poslovnim ljuudima, te da zahvaća sve segmente društva, ali se ističe nastavak jačanja sposobnosti i ovlasti USKOK-a, te porast broja procesuiranih slučajeva korupcije.
U izvješću se obrađuje i problematika suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, prema podacima OESS-a, posebno praksa suđenja u odsutnosti te pritisci na svjedoke, a spominju se i pojedini slučajevi, poput suđenja Branimiru Glavašu ili presude Antunu Gudelju.
Govori se i o zatvorskom sustavu u Hrvatskoj, uz ocjenu da pati od pretrpanosti i manjka kapaciteta, te se dodaja kako hrvatska vlada poduzima mjere na otklanjanju tih problema.
Izvješće se bavi i radničkim pravima, zaštitom djece i drugim pitanjima.
(H)
foto: arhiv cropix