Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar

Lako je nama dok na ulicu žele izići članovi gay zajednice. Što li će tek biti ako iziđu članovi Hrvatske Demokratske Zajednice? RACO, PODSTRANA

Kako poslati komentar

Hrvatska

Objavljeno 18.04.2008. u 08:02

za bivšeg čelnika nadzornog odbora ‘brodosplita’ ništa nije sporno

Vukelićev blagoslov za milijunsku štetu škveru

Ministar je pred istražnim sucem kazao kako je posredstvom Uprave tvrtke dobio odgovor pravne službe kako je ugovor s njemačkim ‘Wesselsom’ bio uredan iako je tvrtka oštećena za šest milijuna dolara

Ministar je pred istražnim sucem kazao kako je posredstvom Uprave tvrtke dobio odgovor pravne službe kako je ugovor s njemačkim ‘Wesselsom’ bio uredan iako je tvrtka oštećena za šest milijuna dolara

Uprava “Brodosplita” mi je na upit odgovorila kako u vezi pobočnih pisama ništa nije sporno, te da im je taj odgovor dala pravna služba brodogradilišta  - sažetak je iskaza Branka Vukelića, bivšeg ministra gospodarstva i predsjednika Nadzornog odbora (NO) tvrtke, koji je u sklopu istrage “afere Brodosplit” u srijedu dao iskaz istražnom sucu u Splitu.

Problem je na sjednici NO-a 21. srpnja 2005. godine izbio oko tzv. pobočnih pisama u kojima je uglavljena isplata oko 1,5 milijuna dolara po brodu naručitelju posla, njemačkoj kompaniji “Wessels”, odnosno njezinim tvrtkama kćerima registriranim na Cipru.

Po tim pobočnim pismima, škver naručitelju isplaćuje spomenuti iznos za brodsku opremu koju u pravilu financira naručitelj, a ne graditelj, dok je dio te isplate predviđen za plaćanje konzultanta.

Gluh na upozorenja

Premda su član škverske Uprave Predrag Čudina i predstavnik radnika u NO-u Zvonko Šegvić otvoreno upozoravali na sumnjiva pisma, pri čemu je Čudina tražio njihovo isključenje, Vukelić ih je blagoslovio, te kasnije, i nakon izbijanja afere, branio cijeli posao kao vrlo dobar.

Kako je pojasnio istražnom sucu, za opravdanje sumnjive isplate gotovo šest milijuna dolara, njemu je bila dovoljna riječ direktora i pravne službe. Prema pojašnjenju, Uprava je ugovorila cijenu broda na 50 milijuna USD, no naručitelj je tražio da povećaju cijenu na 51,5 milijuna, od čega bi im se 1,5 milijuna vratio nakon što banka kreditor plati “Brodosplitu”.

Zašto to traže, nikoga nije posebno brinulo, pa ni tadašnjeg ministra gospodarstva. Tek kasnije, javlja se priča oko tzv. training ship koncepta, prilagodbe brodova i za obuku, što se, kao poslovna tajna, trebalo prikriti pobočnim pismima. Premda bi cijela priča, bez da se zna daljnja sudbina milijunskih iznosa, mirisala barem na prevaru banke kreditora posla, jer je naručitelj očito odlučio dio novca iskoristiti nenamjenski, Vukelić nije zatražio dodatna pojašnjenja.

Njegova benevolentnost čudna je već i stoga što su isti ugovori već bili vraćeni Upravi škvera iz HBOR-a, baš zbog istih sumnjivih odredbi. Novac je na koncu, preko Cipra, završio na računu brokera Drage Mačeka u Grazu, koji se u cijeloj priči u ime “Wesselsa” pojavio na kraju, i koji je zatim znatan dio novca predigao, nakon čega mu se u najvećoj mjeri gubi trag. Manji dio novca blokirale su austrijske vlasti zbog sumnje u pranje novca, nakon čega je afera i počela.

Brza zarada

Svojim nezanimanjem Vukelić je tako zapravo blagoslovio višestruku štetu “Brodosplitu”, ali i Vladi čiji je još uvijek član. Da je šteta zaista višestruka, vidi se po nekoliko činjenica. Prije svega, “Wessels” je izgrađeni brod i brodove koje škver tek treba izgraditi, već preprodao i zaradio nekih 6,5 milijuna dolara po brodu.

Razlog brzoj zaradi je zasigurno rast cijena brodova na nepredvidljivom tržištu, no to ne mora biti i jedini razlog. S obzirom da je u međuvremenu s mjesta ministra gospodarstva prešao na čelno mjesto obrane, jedini logični zaključak u cijeloj priči jest da je u aktualnoj Vladi na cijeni -  neznanje.

Legalna isplata

Na splitskom sudu u nastavku istrage u “aferi Brodosplit“, u četvrtak su saslušani Zoran Sikirica i Dijana Čosić koji su u vrijeme uplate novca iz splitskog škvera na račune ciparske tvrtke bili odgovorne osobe u Hypo banci, preko koje je provedena transakcija.
Prema njihovim iskazima, bilo im je bitno da je nalog ispravno ispunjen te ima li novca na računu za provesti transakciju te nisu imali više što kontrolirati. U nastavku istrage ostaje pozvati još tri svjedoka iz inozemstva.K.M.B.

Dodatna oprema

Ako je suditi po pismu koje je, u jeku afere, ministru Vukeliću uputio Iljo Martinović, tadašnji član Nadzornog odbora, a objavio Feral Tribune, prava štetnost posla ogleda se prije svega, laički rečeno, u gomili “dodatne opreme” koja je prodana pod cijenu “osnovnog modela”. Naručitelj je za prosječnu cijenu broda tada na svjetskom tržištu dobio brojne preinake i posebnu opremu koja bi, procjenjuje Martinović, koštala 16 milijuna dolara po brodu.


Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Komentar od: Radikal | Komentirano: 18. travanj 2008. 9:49
Oni su samo slušali gospodara jer kao sluge partije sa velikim vođom na čelu ne smiju razmišljati svojom glavom. Instrukcije su bile isisati na bilo koji način i što više u hdz tajni fond i to je učinjeno. Godišnji minus škvera je 100 mil EURA!
Komentar od: GLASMORA | Komentirano: 18. travanj 2008. 9:29
Hrvatska nikad nije bila manje pomorska niti manje brodograđevna zemlja nego što je danas. Postoje mnogi razlozi koji objašnjavaju tu činjenicu, kao što su posljedice rata, nedovoljno i neadekvatno ulaganje u obrazovanje pomorskog kadra, kako na brodovima, tako i na kopnu, a i u brodogradnji se nisu istraživale mogućnosti primjene novih tehnologija, zatim nedostatak stručno-kompetentnog kadra u pomorskom poslovanju i u pomorskoj edukaciji, isto tako u brodogradnji, a svakako je važno napomenuti i nezainteresiranost naših Vlada za pomorstvo, a posebno za riješavanje problema u brodogradnji, itd.

Zanimljivo je da su neke male zemlje pravi svjetski divovi u pomorstvu, poput Danske, dok nas kao da i nema, jer našu zastavu viori svega 131 trgovački brod (stanje u siječnju 2006. za brodove od 300 GT i veće), a to nas svrstava na 41. mjesto po nosivosti s ukupnim udjelom u svjetskoj nosivosti od svega 0.2%. Po bruto tonaži trajekata smo na 32. mjestu sa udjelom od svega 0.7% u ukupnoj svjetskoj bruto tonaži trajekata.

Isto tako treba reći da se brodovi grade i u Europi, tako da od naše brodogradnje (stanje 2007.) po nosivosti su uspješniji Njemačka, Rumunjska i Turska, a po broju brodova Poljska, Nizozemska i Rusija, a po ostvarenim prihodima ne zna se tko nije.
Sa drugim riječima, udio naše brodogradnje u svjetskoj po bruto tonaži u listopadu 2006. iznosio je svega 1.1% .

Mogućnost ostvarivanja poštenih zarada, i to velikih, je svugdje oko nas. Primjera radi:
Brod za rasute terete od 72 tisuće tona star 14 godina mogao se 2000. kupiti za 15 mil. $, a ove godine prodati za 61 mil. $. No poštene zarade nama nisu interesantne.