Slobodna Dalmacija

Kad bi se snimao film “Živjeti u Hrvatskoj”, iz perspektive velike većine građana bila bi to drama protkana siromaštvom, stezanjem remena, svakodnevnom bitkom za preživljavanje uz pomoć kredita i minusa na tekućim računima, neodlascima na godišnji odmor, gubitkom nade u bolje sutra...

U prosincu 2008.sindikalna košarica s minimalnim mjesečnim izdacima za prehranu, stanovanje, prijevoz, higijenu, odijevanje, obrazovanje i kulturu, prema izračunu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), iznosila je 6303,80 kuna, a za obitelji u podstanarstvu 7883,05 kuna.

Za one koji imaju osobni automobil, ti se minimalni izdaci povećavaju za još 837,04 kune. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj za listopad, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila je 5263 kune, a u prvih deset lanjskih mjeseci 5133 kune.

Za studeni prosječna je neto plaća iznosila 5397 kuna. Njome se može pokriti tek oko 80 posto minimalnih troškova života.

Sumorna slika

Hrvatska kućanstva najviše troše na prehranu. Prema podacima SSSH tako je bilo i u prosincu kad je 36,31 posto košarice otpadalo na troškove hrane, a i Prema DZS-u, oko 14 posto prosječne osobne potrošnje ili između devet i deset tisuća kuna u svakoj od te tri godine otpada na stanovanje i energente, a u sindikalnoj košarici za prosinac 2008. troškovi stanovanja su 1774,51 kunu ili 28,15 posto ukupnih troškova za život četveročlane obitelji. Za odmor i zabavu malo ostaje.

U prosjeku hrvatska kućanstva godišnje za boravak u hotelima i restoranima troše tek koju kunu više od dvije tisuće, a za rekreaciju i kulturu do 4600 kuna. Nevesela slika siromaštva, a prema podacima iz 2007. godine, pokazuje kako je četveročlana obitelj, s dvije odrasle osobe i dvoje djece, koja zarađuje mjesečno 3904 kune i manje na pragu rizika od siromaštva.

Udio prosječne mirovine od 2126,91 kuna u prosječnoj neto plaći za studeni iznosi tek 39,41 posto. Uz slabo plaćene radnike i umirovljenike,krajem prošle godine evidentirano je 240.455 nezaposlenih osoba.

Kako je izvijestio Hrvatski zavod za zapošljavanje bilo ih je 6794 ili 2,9 posto više nego u studenom, ali 14.029 posto, odnosno 5,5 posto manje nego u prosincu 2007. I dok se u Hrvatskoj razglaba je li zemlja u recesiji, da se nema kao prije pokazuje i usporavanje prometa maloprodaje od kolovoza prošle godine.

Pad prometa goriva, kako su nedavno objasnili analitičari PBZ-a, dijelom se može objasniti padom njihovih cijena dok je manji promet prehrambenih namirnica, posebice voća i povrća posljedica rasta cijena koji plaće i mirovine nisu mogle pratiti.

Prisjetimo se, godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u srpnju 2008. dosegla je 8,4 posto, a u listopadu se spustila na 5,9 posto.

Stambena plima

Od lanjskog svibnja do kolovoza prosječna neto plaća padala je od 0,3 do jedan posto, a i zaduživanje građana kod banaka raslo je sporije nego godinu prije, u 11 lanjskih mjeseci plasmani su povećani 9,3 posto, a u istom razdoblju 2007. rasli su 17,1 posto.

Koliko se za življenje u Hrvatskoj polaže na kredite, svjedoči i podatak da je prije devet godina po svakom stanovniku prosječno u bankama bilo 5316 kuna kredita, a u jesen 2008. nešto više od 28 tisuća kuna.

Krajem studenoga kreditni dug građana iznosio je ukupno 123,4 milijarde kuna, u njemu su stambeni krediti bili zastupljeni sa 40,4 posto ili 49,9 milijardi kuna.