Kada su 2010. mještani Labina u općini Prgomet referendumom zatražili da se iz Prostornog plana izbaci kamenolom na području Ljubina kuka, a što je bilo omogućeno odlukom Općinskog vijeća iz 2003. godine kada je plan usklađen sa županijskim, bili su uvjereni da je tu priči kraj. Iako je bilo investitora koji su proteklih nekoliko godina bili zainteresirani za taj posao, te "snimali" situaciju i teren, od straha da će ih Labinjani zaustaviti ubrzo bi odustajali, pa je zatišje potrajalo sve do srpnja prošle godine, kada se ponovila pobuna.
Boris i Ivan Giljanović te Lovre Dlaka i Ivan Kurtović kazuju nam kako je Općinsko vijeće Prgometa tada dalo suglasnost tvrtki "White Rock" d.o.o. iz Kaštel Štafilića za istraživanje mineralnih sirovina na tom području, što znači zeleno svjetlo i za otvaranje kamenoloma. I tada počinje njihovo ponovno negodovanje, pozivi i sastanci s općinskim čelnicima, načelnikom Ivanom Skelinom i predsjednikom Vijeća Antom Drežančićem, te prosvjedi, a ovih dana pokrenuto je i potpisivanje peticije da se zaustave istražni radovi koji su počeli krajem prošle godine.
Otvaranje kamenoloma, kako ističu, devastiralo bi i zagadilo to još uvijek prirodno sačuvano mjesto u Dalmatinskoj zagori koje broji stotinjak stanovnika.
– Riječ je o golemoj površini, većoj od 80 hektara, a dodatni je problem što na njoj ima parcela u privatnom vlasništvu. Prema rješenju koje je tvrtki "White Rock" izdalo Ministarstvo gospodarstva, ona je prije početka izvođenja rudarskih istražnih radova u prostoru karbonatne sirovine za industrijsku preradu kamena od vlasnika čestica trebala dobiti dopuštenje, a što se nije dogodilo – ističe Boris Giljanović, jedan od desetak vlasnika koji tamo imaju katastarski sređene parcele. Giljanović tvrdi da se tvrtka zbog toga nije smjela uopće upustiti u istraživanje te da bi ga trebalo hitno zaustaviti. U ime mještana veli kako je policiji prijavio nelegalne radove na prostoru Ljubina kuka te uništavanje privatnih parcela.
Puno je vlasnika
Doznajemo kako su na adresu načelnika Skelina uputili pismeni dopis da sazove Općinsko vijeće na kojemu bi se trebala donijeti odluka o ukidanju odobrenja tvrtki "White Rock".
Boris Giljanović i njegovi sumještani naveli su niz razloga zbog kojih na području Labina nikako ne bi trebalo dopustiti otvaranje kamenoloma. Jedan od najvažnijih jest taj što se zemljište za to predviđeno, kako kažu, nalazi između zaštićenog arheološkog pojasa Mujine pećine, gdje se nalaze ostaci rimske te Napoleonove ceste i brda Labišnice. Cijeli taj prostor prekriven je mediteranskim ljekovitim biljem, tamo obitavaju rijetke ptičje vrste, nalazi se izvor pitke vode Pištet, iz čijeg sliva rječica Pantana crpi vodu. Sve bi te neprocjenjive povijesne i prirodne vrijednosti otvaranjem kamenoloma bile nepovratno uništene.
– Dogodilo bi nam se ekološko zagađenje istovjetno onom u obližnjem Planom, gdje se od prašine ne vide ni kuće, a ljudi umiru od karcinoma – ogorčeni su Labinjani. Tvrde kako je budućnost Labina, koji je oduvijek bio poznato izletište, u seoskom turizmu, ekološkoj poljoprivredi te pčelarstvu i lovnom turizmu.
Uvjereni su da vlasnik tvrtke "White Rock" gleda samo svoj financijski interes, a ono što je najžalosnije, kažu, jest da ga u tome podržavaju čelnici Prgometa.
– Naša odluka je spriječiti ekološki horor u Labinu prije nego ga zadesi sudbina trogirskog naselja Plano – odlučni su naši sugovornici. Zamolili su nas da napišemo kako su svi oni hrvatski branitelji, dragovoljci Domovinskog rata, koji žele živjeti na svojoj djedovini i od nje te da je ovo i njihova država u kojoj žele da se čuje i njihov glas. Dakako, vjeruju da će ga ovaj put čuti oni koji to trebaju.
Iako su nam pokazali potpis načelnika Skelina kojim i on daje potporu mještanima da se sazove sjednica Općinskog vijeća da se ukine suglasnost za istražne radnje i otvaranje kamenoloma na lokaciji Ljubin kuk, te istu odluku donesu Ministarstvo gospodarstva i Županija, načelnik je u razgovoru s nama istaknuo kako mora provoditi odluku Vijeća jer bi došao u sukob s vijećnicima.
Protiv iseljavanja
Predsjednik Vijeća Ante Drežančić drži da je riječ o bezrazložnoj netrpeljivosti Labinjana koji se, kako je rekao, bune na sve što se počne raditi.
– Zaustavili su radove na radnoj zoni, uređenju putova, elektrifikaciji… Odluka Vijeća je donesena. Zamislite u današnjoj situaciji zaposliti trideset ljudi, neka bude njih i petnaest, ja sam zadovoljan, a to vlasnik nudi. Ljudi će mi ostati ovdje, neće se iseljavati. Ovo nije klasičan kamenolom i neće biti zagađenja. Dobivali smo mi ponude i za eksploziv, ali ja neću zagađenje – rekao je Drežančić.
Direktor tvrtke "White Rock" Saša Svalina tvrdi da imaju potrebne papire.
– Ako je bager prošao preko nečije parcele, rekao sam ljudima da ćemo nadoknaditi štetu ako je napravljena. Na ovoj lokaciji bismo eksploatirali kamen, a ne bismo radili blokove. Ne bi bilo rezanja i prašine. Imamo tvornicu kalcitnih punila u Siveriću gdje meljemo sirovinu. Nemamo još svoj kamenolom, a želimo imati tu sirovinu da je ne kupujemo od drugih – rekao je Svalina. Požalio nam se kako su dosadašnja istraživanja pokazala da je izvađeni kamen žućkast te da im takav baš i ne odgovara.
– Moramo probušiti još jednu rupu nakon koje će kemijska analiza pokazati ostajemo li ovdje ili odustajemo od posla – zaključio je Svalina.
Udar na Mujinu pećinu
Ravnatelj Muzeja grada Kaštela Ivan Šuta dao je potporu mještanima kazavši kako će planirani početak eksploatacije kamena u neposrednoj blizini Mujine pećine onemogućiti bilo kakve aktivnosti u smislu turističke valorizacije prostora te zapečatiti sudbinu nalazišta i čitavog sjevernog dijela tamošnje drage.
– S aspekta očuvanja tog iznimnog nalazišta i čitave Labinske drage, smatram da planirani kamenolomi nisu prihvatljivi te da taj prostor mora imati sasvim drukčiju budućnost – ustvrdio je Šuta.
Radovi u Planom
Tvrtka "White Rock" je prije istraživanja mineralnih sirovina u Labinu istraživala godinu dana u Planom. No, zbog toga što taj prostor nije u Prostornom planu Trogira uvršten kao zona za otvaranje kamenoloma (u Županijskom jest) odustala je od svoje nakane. Svalina kaže kako je to bio poslovni rizik koji ih je stajao uloženih 150.000 eura. Analize toga kamena bile su odlične i rijetkost je da tako dobrog kamena uopće ima, rekao je Svalina.