Na nedavnom svečanom dodjeljivanju oznaka za Hrvatski otočki proizvod u Bolu na Braču našlo se i četvero bračkih proizvođača. “Mozaik” Nevena Drpića iz Pučišća oznaku je dobio za svoj suvenir od bračkog kamena, i to za društvenu igru trija, ali i za svoj mužar, te zdjelicu.
Slatko od zelenih bračkih smokava još je jedan od zanimljivih bračkih proizvoda koji od ove godine nosi tu oznaku.
Iza njih stoje Blagoje i Ljubica Kočova sa svojim OPG-om. Nakon Bračkog melema od pčelinjeg voska i meda koji već godinama nosi oznaku HOP-a, od sada istu oznaku imaju i njihove zelene smokve.
Kuhane u deset voda
- Govori mi jedan poznanik iz Ministarstva, ajde Blagoje, što to kod tebe tako sporo ide. Ali dovoljno je meni ovako! Ako je nešto kvalitetno, opstaje, ne treba izmišljati novo - smješka se Blagoje i vadi smokve na tanjurić kako bi ih mogli kušati.Blagoje je iz Makedonije, njegova supruga je Bračka, a danas, oboje u mirovini, na Braču i žive. Njihov je proizvod rezultat upravo te makedonsko-bračke sinergije.
-U Makedoniji se to ovako radi. Smokava je mnogo u njenom južnom dijelu i ovakav proizvod je i brendiran. Mi radimo isto samo s bračkim smokvama. Smokve nabavimo vamo - namo, u susjede. Ne ljuti se nitko, jer ih nitko ih ne koristi! Ovo su, znate, ono što ovdje zovu divlje smokve i nitko ih ne jede, drže čak i da su otrovne. Ali, mi ih u deset voda kuhamo. Prokuhaj, baci vodu, prokuhaj, baci vodu i tako deset puta. Nakon toga se stave u sirup od vode i cukra i kuhaju još pola sata, odmah tople spremaju u boce i ovakve se mogu sačuvati godinama.
Preporučujem ih uz bračku škutu - kazuje Blagoje.
No, plasirati proizvod posve je druga stvar. Mnogo vremena ulažu u proizvod - tvrdi Kočov, pa vremena za osmišljavanje prodaje nemaju. To je ipak posebna priča. Za sada rade iz ljubavi, a financijski dodatak mirovini, ma koliki bio, dobro dođe.
Upravo ova problematika plasiranja proizvoda ponukala je proizvođače sa svih hrvatskih otoka na osnivanje Udruge poslovni klaster “Hrvatski otočni proizvod“ koja postoji već godinu dana. U upravnom je odboru udruge i Ante Kapić, predstavnik otoka Brača. On je ujedno i od ove godine vlasnik oznake za svoje ekstra djevičansko maslinovo ulje, ali i čaj od lista masline.
- Nije lako plasirati proizvod, problem je to koji je svima nama zajednički. Treba pronaći način kako pomaknuti prodaju s kućnog praga jer riječ je o kvalitetnim, originalnim proizvodima i ove nagrade potiču takvu proizvodnju, no njihova je vrijednost i korisnost veća. Promoviraju Hrvatsku u onom tradicionalnom, jedinstvenom smislu. Bitno je, stoga, da nam gradovi izađu ususret.
Izvrstan je primjer Šibenika u kojem trgovina s proizvodima koji nose ovu oznaku već funkcionira. Postoji i prostor u centru Zagreba koji pokušavamo osposobiti, ali još se borimo s ostalim gradovima kako bi prepoznali ono što im nudimo, jedinstveni, originalni, kvalitetni i provjereni hrvatski proizvod, savršen suvenir koji najbolje prenosi identitet Hrvatske - kaže nam Kapić.
Svit i dalje gleda uzet jeftinijeProbleme obitelj Kočov razumije i Šimica Žuvić iz Dračevice, vlasnik istoimenog OPG-a. Do sada vlasnik više proizvoda s oznakom Hrvatskog otočnog proizvoda, ove godine dobio ih je još devet. I to za džemove od višnje, trešanja, višula i grožđa, ekološki ekstra djevičanski liker od nešpula, ali i rakije od smokve i rogača. Oznaku otočnog dobio je i njegov varenik, stari tradicionalni proizvod, reducirani mošt od plavca malog, koji se dodaje jelima i kolačima.- Analize su skupe. U nešto veću proizvodnju krenuo sam prije osam godina i od tada su cijene analiza, pogotovo za marmelade, drastično skočile. O travarici ne bih ni pričao, od nje sam na kraju i odustao. Ljudi još uvijek ne znaju prepoznati kvalitetu, biraju cijenu, a moji su proizvodi zbog svih tih troškova analize i trošarina uvijek skuplji. Ustrajan sam, volim ovaj posao, obitelj je cijela u tome, ali ne znam koliko još mogu - iskren je Žuvić. |