Šokirani mještani Zatona: I gliste su pokrepale od zagađenja, a mi se još držimo...

Jesu li uginule gliste u zatonskom moru izolirani slučaj ili je došlo vrijeme da se s druge strane Šibenskoga mosta napokon riješi pitanje kanalizacije?

To smo se zapitali za boravka u Zatonu u koji smo se zaputili na molbu naših čitatelja, koji već danima trpe nesnosan smrad što se širi iz tamošnjeg porta.

Uz zatonsku rivu se, naime, posljednjih desetak dana događa cvjetanje mora. Pojava je to koja u ovom malom mjestu nije rijetkost, no ove je godine daleko izraženija nego proteklih. Zatonjane, međutim, intrigiraju morske gliste koje su isplivale iz mulja u kojem obitavaju. Stariji mještani vele - mulj i voda su zatrovani.

- Cvjetanje mora u Zatonu nije nikakva novost. Ja imam 61 godinu i ono se konstantno događa, još otkad znam za sebe. No, moram priznati da nikad nije bilo kao ove godine.

Ne samo da se dogodio pomor glista, koji, pogotovo noću, izaziva neugodni miris, već se ta pojava proširila na puno veći obalni pojas. Posebno je potencirana sada, kad je velika oseka, a more zna biti vrlo mutno.

Vjerujte, ljudi koji žive u blizini, od smrada ne mogu ni spavati. Pretpostavljam da je problem i u septičkoj jami. Pitanje je da li se ona čisti i koliko često. Ne kažem da je to i jedini razlog zbog kojeg su gliste uginule. No, u svakom slučaju je indikativno. Najviše se bojim da i riba u zatonskom zaljevu nije otrovana - kazao nam je jedan Zatonjanin, koji je želio ostati anoniman.

Puno konkretnije o problemu cvjetanja mora u Zatonu pričao nam je ribar Antun Đangradović. On tvrdi da je priča vrlo jednostavna, da se ne radi ni o kakvom ekocidu.

- Ovdje nije riječ o pomoru. Nekoliko je razloga koji su doveli do ovoga. Prije svega, cvjetanje mora se događa svake godine. Veliki problem stvaraju labudovi, koji pojedu travu u kojoj žive gliste.

Prije se taj mulj čistio, no onda se od toga odustalo. I da se napravi kanalizacijski pročistač, filteri, ovaj se problem još dugo ne bi riješio. Drugo, svatko radi što ga je volja. Lov je u našem zatvorenom kanalu nekontroliran i to bi nas moglo uništiti. A more je uvijek nepredvidivo. Ovakve stvari će se i dalje događati.

No, za ribu nema straha. Dosad nisam vidio ni jednu uginulu - govorio nam je iz brodice Đangradović, pokazujući svoj ulov.

A onda nam je razgovor s Borisom Dukićem, dosadašnjim predsjednikom zatonskog Mjesnog odbora, „razbistrio mulj“. Otkrio ono što su mještani govorili „u celofanu“, pod svojevrsnom kočnicom.

- Ma, osnovni problem Zatona je neriješeni problem kanalizacijskog sustava, koji hrani bakterije. To je problem star više od pedeset godina. Upravo prije razgovora s vama zatražio sam hitni sastanak sa šibensko-kninskim županom Goranom Paukom.

Stvari već jednom moramo pomaknuti s nule. Nažalost, već smo jednom pokušali prije četiri godine, pa je zapelo. Tada je, u suradnji s tadašnjim direktorom Vodovoda Franom Malenicom, napravljena geodetska podloga i idejno rješenje kanalizacijskog pročistača u Zatonu.

No, promjenom direktora, točnije dolaskom Mihe Mioča na mjesto glavnog čovjeka Vodovoda, projekt je zaustavljen. Mi smo na sastanku sa šibenskim gradonačelnikom Željkom Burićem pokušali dobiti obrazloženje zbog čega se to dogodilo.

Direktor Vodovoda kratko nam je kazao da nemaju dovoljno sredstava za takav projekt. Mislim da nije problem u novcu, nego u volji da se ovaj akutni problem riješi.

- Pitanje financiranja izgradnje sustava odvodnje i pročistača ne tiče se toliko ni Grada Šibenika, niti Vodovoda. Europska unija, naime, pliva u novcu koji je namijenjen za ekologiju. Mi ga samo trebamo znati uzeti. Zato je sada bitno da napravimo idejni projekt i apliciramo za sredstva iz Europskih fondova. Nadam se da će nam od pomoći biti i čelni ljudi grada.

Oni su već prošlog prosinca na hodajućem kolegiju obećali da će na sebe preuzeti obvezu rješenja pitanja kanalizacije u Zatonu, te inzistirati da se ono uvrsti među prioritetne projekte. Mislim da ne trebam napominjati da je Zaton dio grada. 

Da je plaža u Zatonu udaljena samo kilometar od rive kod koje se događa cvjetanje mora, a da se pet kilometara dalje nalazi plaža Banj.

Konačno, hrvatska država se ugovorom s Europskom unijom obvezala da će sliv rijeke Krke biti saniran do 2018.godine. Vrijeme je da tu obvezu i ispunimo - zaključio je Dukić.

Zavod za zdravstvo: I nama se morate požaliti... U potrazi za stručnim objašnjenjem cvjetanja mora i uginulih glista u Zatonu na svim smo relevantnim adresama (služba za ekologiju pri šibenskom Zavodu za javno zdravstvo, Inspekcija zaštite okoliša) dobili gotovo istovjetan odgovor. - Nikakvu službenu dojavu, ni upit građana nismo zaprimili. Dok god je tako, ne možemo govoriti o eventualnim uzrocima ili posljedicama, kada ne znamo postoji li problem ili ne. Odgovori, koje bismo vam dali, bili bi u sferi nagađanja, a to nam svakako nije cilj - glasi “zajednički nazivnik“ izjava odgovornih osoba u spomenutim ustanovama.