StoryEditorOCM
DalmacijaOPREZ! OPASNE ZA ŽIVOT!

U Hrvatskoj još 60 tisuća mina

Piše PSD.
28. siječnja 2015. - 21:42
Prema procjenama Hrvatskog centra za razminiranje (HCR), na području Hrvatske još nije uklonjeno oko 60 tisuća raznih vrsta mina zaostalih iz vremena Domovinskog rata i one su podmukla smrtonosna prijetnja životima ljudi. Tako će biti sve do 2019. godine kada po planovima HCR-a cijela Hrvatska treba biti očišćena od mina. Hoće li biti?

Hoće ako se intenzivira pretraživanje minski sumnjivih prostora i razminiranje, kao što se to upravo radi na području općine Hrvace, o čemu su se početkom tjedna na licu mjesta dogovarali Josip Čerina, predstojnik HCR-a za Jug sa sjedištem u Zadru, dožupan splitsko-dalmatinski Luka Brčić i županov savjetnik za razminiranje Damir Gabrić te načelnik Hrvaca Dinko Bošnjak i njegov zamjenik Jakov Titlić.

- Na području Hrvaca 13. siječnja započeli smo realizaciju projekta razminiranja u naseljima Potravlje, Laktac, Dabar i Vučipolje. Ukupno obuhvaćena površina je 960.895 kvadrata. Razminirat će je 90 pirotehničara i 4 specijalna radna stroja iz 11 tvrtki, a posao bi trebali obaviti za 40 radnih dana. Moguće je da dođe i do proširenja prostora razminiranja. Pirotehničarima koji su razminirali u Potravlju, na lokalitetu Babića brig, nepozvani su dolazili mještani koji su u blizini čuvali stoku i kazivali im gdje su sve viđali mine. Pokazivali su na prostor uz rub sadašnjeg obuhvata i izvan njega. Koristeći se iskustvima iz rata, neki od njih su uklanjali te mine.

Na području Splitsko-dalmatinske županije još je minski sumnjivo 24,53 kilometra četvorna. Za cijeli taj prostor imamo još samo dvadeset minskih zapisnika koji nam kažu da su postavljene 433 mine. Stanje je posve drukčije. Posijanih mina je na desetke puta više. Iz pouzdanih izvora znamo da je na Dinari i Svilaji više od pet tisuća protupješačkih mina raznih vrsta, ali nam srpska strana ne želi dati zapisnike tih minskih polja - kaže Josip Čerina.

- Splitsko-dalmatinskoj županiji izuzetno je važno da pirotehničari odrade svoj posao. Prije nešto više od dva mjeseca župan Zlatko Ževrnja uputio je zahtjev HCR-u da se u ovoj godini razminiraju upravo ovi prostori na kojima se sada radi. Zadovoljni smo i zahvalni HCR-u što su uvažili županov zahtjev i s razlogom se nadamo i očekujemo da će ubuduće još intenzivnije razminirati na području naše županije.

Određeni prioriteti

Mi govorimo o razvoju ruralnog turizma na ovim prostorima, govorimo o planinama koje okružuju Cetinu kao golemom turističkom potencijalu. To stoji samo uz uvjet da je cijeli taj prostor čist i da nikakve prijetnje od mina nema - kaže dožupan Luka Brčić.

- Kao koordinator razminiranja za područje županije dužan sam istaknuti zadovoljstvo suradnjom s predstojnikom Čerinom i njegovim ljudima iz HCR-ove podružnice Jug. Uredno se, na zadovoljstvo mještana, lokalne vlasti i nas iz županije, odradi svaki odobreni projekt, a imamo i potpuno razumijevanje kada im sugeriramo prioritete - kaže Damir Gabrić.

Dalibor Tešanović
iz Koprivna kod Osijeka među mlađim je pirotehničarima. Došao je iz ravne Slavonije razminirati dalmatinski kamenjar.

- Ovim se poslom bavim četiri godine. Do sada sam radio svuda u Hrvatskoj i imao sam bogatu berbu mina. Bogu hvala, do sada nisam pogriješio, a nadam se da će tako biti i ubuduće. Postao sam pirotehničar na poziv šogora koji je suvlasnik jedne od tvrtki za razminiranje. Ne mogu reći da sam lud za ovim poslom, ali kad nema drugog, mora se ovo - veli Dalibor.

Glavni ograničavajući faktor intenzivnijeg razminiranja je novac. Prošle je godine iz državnog proračuna za razminiranje osigurano nešto manje od 300 milijuna kuna. Računa se i na novac iz EU fondova.

Piše i snimio Toni Paštar

Hrvace najkritičnije

Od 24,53 kilometra četvorna još minski sumnjivog prostora u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na području Hrvaca je 13,28 kilometara kvadratnih, Vrlike 10,49 kilometara kvadratnih, a 765.491 metar kvadratni na području je općine Muć. Na minsku prijetnju upozorava 179 postavljenih ploča. Od 1998. do kraja prošle godine u ovoj županiji razminirano je 15,3 kilometra četvorna, za što je potrošeno 90 milijuna kuna.

Crna statistika

Sretna je okolnost što je sve manje minskih incidenata. Od početka Domovinskog rata 1991. pa do kraja 2014. godine u cijeloj Hrvatskoj evidentirano je 1978 minskih incidenata u kojima je smrtno stradalo 511 osoba. Od 1998. do kraja 2014. broj incidenata bio je 318, a smrtno je stradalo 118 osoba, od kojih 68 pirotehničara. U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je ukupno 39 minskih incidenata sa 17 mrtvih. Na tom prostoru od 1998. do kraja 2014. godine bilo je devet incidenata s dvije mrtve osobe. Posljednji evidentirani incidenti sa smrtnim stradanjem bio je 2005. godine u Hrvacama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. travanj 2024 21:44