To su barski puževi, ali i neke nove uvozne vrste, koji se ne mogu konzumirati, a u ovom slučaju su izrazito agresivne štetočine, koje zadaju glavobolje neretvanskim voćarima. Tu spada i španjolski puž, vrlo invazivna vrsta, koji je u naše krajeve došao u uvezenom voću i povrću iz Španjolske i Portugala. Puno je otporniji od naših “klasičnih” puževa, brzo se širi i puno bolje podnosi sušu. Izleže na stotine jajašaca, a kako je hermafrodit – znači dovoljan je samo jedan da napravi pravu najezdu svojim potomstvom. Osim toga, ovaj španjolski puž, za razliku od domaćih, jako dobro podnosi sušu – za vrijeme suše se većina puževih jajašaca isuši prije izlijeganja, međutim, španjolski puž nanosi na stotine jajašaca i time ima puno veći postotak izlijeganja od ostalih vrsta.
Agronomi lijeka nemaju
Nakon pohoda puža na stablu mandarine ostaju sjajni tragovi njegove sline, listovi su probušeni na više mjesta, a kada unište listove, prelaze na plodove, trenutačno veličine lješnjaka. Kako doznajemo, napadaju mandarine i vašingtonke, jedino preskaču rusku mandarinu, zbog gorke kore i tvrdoga lista.Jako topla zima i kišovito proljeće pogodovali su širenju puževa, jer nije bilo dovoljno hladno da promrznu jajašca i tako se uništi barem dio ionako brojne populacije. Ove je zime u Neretvi bilo toliko toplo da voćari kažu kako puževi zapravo nisu ni silazili sa stabala mandarina.
S najezdom puževa ozbiljno su se u koštac uhvatili i neretvanski agronomi, ali lijeka jednostavno nema. Kada se puževi zavuku u krošnju, ne pomaži nikakva kemijska sredstva. Voćarima tada ostaje jedino mogućnost sakupljanja i fizičkog uklanjanja te prosipanje granula spužomora ispod stabla. Ali ni to nema velike učinke, jer se granule otope prilikom zalijevanja, a i većina puževa postala je otporna na sastojke granulata.
Ručno ih sakupiti i uništiti
- Napade puževa naši ljudi su olako shvaćali. Problema je bilo i prijašnjih godina, ali ovoga ljeta možemo govoriti o pošasti koja napada plantaže - kazao nam je agronom Robert Doko. Dvije zime su bile iznimno blage i vlažne, što je pogodovalo štetnicima koji su se namnožili. A puževi posebno oštećuju plodove mandarina, gule ih pa takvi plodovi nisu za tržište - upozorio je agronom Doko.Dodatni je problem i agronomima i voćarima nepostojanje odgovarajućeg sredstva za suzbijanje ovih štetočina. Na raspolaganju su jedino granule, koje treba prosipati ispod stabala i uz rubove parcela, posebno prema kanalima. Također bi se i deblo moglo poprskati “bordoškom juhom”, a zemlja očistiti od trave i korova, što bi spriječilo puževe da se penju na stabla.
Neretvanski voćari s kojima smo razgovarali ističu da nikada nije bilo ovoliko puževa u nasadima agruma, a osim na plantažama puževi se zavlače u povrtnjake i plastenike. Stoga su mnogi započeli sakupljati štetočine i uništavati ih izvan plantaža, ali to je dugotrajan i mukotrpan posao na parcelama veličine jednoga ili dva hektara, jer dok očiste red mandarina do kraja, već se moraju vraćati na početak, gdje su stigli novi puževi.
Puž dnevno pojede i do 50 posto svoje težineU prosjeku dnevno puž pojede i do 50 posto svoje težine, odnosno godišnja oko 2,5 kilograma biljnog materijala. Uz grizotine, od jednake važnosti su štete koje puževi izazivaju onečišćenjem plodova svojim sluzavim tragom, a uz to prenose i patogene gljivice i bakterije koje poslije napadaju biljku. |
Vapno, kameno brašno, pijesak...Alternativni načini suzbijanja puževa su da se oko stabala posipaju vapno, kameno brašno, pijesak, oštri šljunak i piljevina, jer sve to skida sluz s puževa tijela. Posipaju se po tlu oko biljaka. Među alternativom se spominje i korištenje eteričnih ulja, lavande, ružmaria ili kadulje, koji također odbijaju puževe. Ove metode mogu biti učinkovite jedino u manjim vrtovima i na balkonima, a nikako na velikim plantažama. |