Njegov izvrsno ilustrirani vodič s kartografskim prikazom svih relevantnosti osim znanstvenog pristupa povijesti najistočnije hvarske općine ima i veoma važan informativni značaj, budući da je riječ o poznatom i vrlo atraktivnom turističkom području.
- Prema arheološkom nalazu, ulomku impresso keramike, što je pronađen u spilji Živa voda kod Selaca, najraniji trag boravka čovjeka na ovom dijelu otoka datira od prije 8000 godina, a to je vrijeme starije faze neolitika, odnosno mlađeg kamenog doba. Iz prijelaznog razdoblja bakrenog u brončano doba najvjerojatnije je i kamena sjekira s otvorom za držalo pronađena početkom 20. st. u Sućurju, a ona se čuva u Arheološkom muzeju u Splitu - kazao je Vujnović.
Raselila ih bolest vinove loze
Onaj tko ne poznaje svoju povijest, ne može graditi ni budućnost, dodaje on, te pojašnjava da je luka Sućuraj imala značajnu ulogu i tijekom ranog srednjeg vijeka kada vlast nad otokom imaju Neretljani i doseljeni Hrvati, koji na škoju ostaju sve do današnjih dana. No, trajnije naseljavanje bilo je moguće tek od 1420. godina kada je otok pao pod mletačku vlast, a sve veći broj stanovnika s kopna na Hvar bježi pred Turcima u 16. i 17. stoljeću.
- Međutim, boljitak se počinje osjećati dolaskom Francuza, pa je 1811. osnovana Općina Sućuraj (s Bogomoljem i Gdinjom), ali tek druga polovica 19. st. donosi značajniji gospodarski napredak razvojem vinogradarstva i vinarstva. Ipak, to “zlatno doba” traje relativno kratko, nakon propasti vinove loze zbog filoksere i tzv. vinske klauzule dolazi do masovnog napuštanja ovog kraja.
Odlasci se, nažalost, nastavljaju pa se stanovništvo praktično prepolovilo (492), velike zajednice Sućurjana, Selčana i Bogomoljana žive na Novom Zelandu, Australiji i SAD-u, a mjestimično i u nekim europskim zemljama - zaključio je Vujnović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....