Dalmovnica: Kako nam je maslinov svrdlaš "popio" ulje?

Početak je rujna, doba kad malo tko misli i još manje piše o maslinama, osim, možda, donekle o maslinovu ulju, ali i o njemu manje-više u kontekstu ribe s gradela, odnosno s gledišta naše gastrokulture, slabo mareći za maslinu kao poljoprivrednu kulturu koja već milenijima diktira život težaka (i ne samo njih) svugdje na Mediteranu, od Krete do Korčule.

Čak ni onaj davno usvojeni “kalendar radova u masliniku” ne traži baš puno arbajtovanja u ovim danima, kad svi više zagledaju u babić mali ili vugavu nego u oblicu ili levantinku – premda je živa istina da posla u maslinama ima koliko god hoćeš kad god hoćeš – ali, evo, ove su godine stvari ispale baš nekako drukčije: masline su, posve neočekivano, izbile u prvi plan, a da još nije ni berba, ni prerada, ni otkup, ni Noćnjak…

Zašto? Nažalost, ne s dobrim, nego s veoma lošim povodom, čak toliko lošim da one prave i pune “sezone maslina” ponegdje neće ni biti, jer će joj doći glave jedan čudni svat – maslinov svrdlaš, nametnik ne duži od nekoliko milimetara, iz roda kornjaša ili pipa, kako ga opisuju stručnjaci. Taj se vrag, naime, uselio u ovdašnje maslinike od Istre do Prevlake, a i dalje, i to u tolikom broju i u toliko moćnoj formaciji da je plodova masline nerijetko puno, puno više na zemlji nego na granama. Bože sačuvaj.

Tehnologija svrdlaševa napada na prvi je pogled vrlo jednostavna – svojim rilcem ubode, da bi se nahranio, plod masline tamo gdje je najsočniji i još malen. Najčešće se to dogodi u lipnju, a posljedice se pokažu kasnije, u srpnju i kolovozu: plodovi ne rastu, potamne, osuše se i otpadnu.

Adio, Mare, a taman si se ponadao dobru urodu. I sad, sasvim je umjesno pitanje zašto se – kad je već sve tako “transparentno”, to jest zna se koji je štetnik u igri, kad napada, s kojim oružjem i s kakvim učinkom – na tzv. nadležnim mjestima nije učinilo gotovo ništa da se vragu stane na kraj, da se provedu zaštitne mjere, osmisli, proizvede, kupi, uveze, ili što već, odgovarajući kontrapreparat za primjenu u pravom trenutku.

A tih spomenutih “nadležnih faktora” nije da nemamo: Ministarstvo poljoprivrede, Poljoprivredna komora, poljoprivredni fakulteti, agrarni i tehnološki instituti, maslinarski klasteri, udruge, uljare… No od njih, kad je svrdlaš u pitanju, ni mukajeta. Ni pisma, ni razglednice.

No, zato je jedno prilično kiselo pismo, u vezi s “predmetnom problematikom”, inpoštano s Visa na adresu Ministarstva poljoprivrede u Zagrebu, a s pečatom otočne Udruge maslinara i uljara. “Ove je godine napad štetnika maslinova svrdlaša tako žestok da većina maslinara neće uopće brati masline.

Doznajemo da iste probleme imaju maslinari diljem Hrvatske… a protiv svrdlaša, nažalost, nema registriranog sredstva zaštite. U posebno teškom položaju su maslinari iz integrirane i ekoproizvodnje koji provode kontroliranu proizvodnju i koriste samo za nju dopuštena sredstva, pa na taj način ostajemo bez najkvalitetnijega maslinova ulja…

Molimo vas da utvrdite koja se sredstva mogu koristiti za zaštitu od maslinova svrdlaša, ne smijemo čekati dok to učine proizvođači zaštitnih sredstava, a svaka uređena država ima bezbroj načina da potakne rješavanje te problematike…”

Pismo je, svakako, u nekim svojim dimenzijama dramatično – upozorava na to da bi na čitavom Visu mogla ni više ni manje nego sasvim izostati berba maslina, pa bi ulje (ondje gdje ga bude) moglo imati cijenu zlata – ali svejedno je veliko pitanje hoće li “zasvrdlati” u ušima nekoga u nadležnom ministarstvu koje je minulih dana bilo (a možda je i još) silno zaokupljeno problematikom svrdlanja slavonskih traktora na autocestama i graničnim prijelazima naše zemlje ponosne?

Možda će se u resornome Ministarstvu poljoprivrede, a i drugdje u ne baš tako malom aparatu nadležnih i zainteresiranih za pitanja maslinarstva/uljarstva, barem malo trgnuti kad u sljedećem broju časopisa “Maslina” (izlazi za tjedan dana) što ga izdaje naša kuća pročitaju poruku poznatog istarskog znalca maslina i maslinova ulja Franka Raguža:

”Ako uzmemo ukupnu proizvodnju u Hrvatskoj od 5,5 milijuna litara maslinova ulja, uz pretpostavku da je i drugdje šteta od svrdlaša samo 50 posto kao i u Istri, ispada da su hrvatski maslinari zbog tog štetnika ovog ljeta izgubili preko 250 milijuna kuna, a to je više od ukupnih državnih godišnjih poticaja u poljoprivredi.”

Potpuno je, dakle, jasan zahtjev svim odgovornima da se iduću “sezonu svrdlaša” dočeka s pripremljenim oružjem protiv njega. Jer je, ako ništa drugo, vrlo, vrlo skup.