Načelnik Babić: Pogranične propusnice važe samo za lokalno stanovništvo

Ivo Babić već je tri godine načelnik Sektora za granicu PU splitsko-dalmatinske, ali mediji nisu tražili njegovo stručno mišljenje sve dok se nije pojavio problem sa stalnim graničnim prijelazima za pogranični promet između BiH i Hrvatske.

Babić, po prirodi dobro odgojen, stručan i komunikativan državni službenik, želi uvijek biti na usluzi poreznim obveznicima Hrvatske i BiH, ali priznaje da neka pitanja o problemima s granicom prelaze okvire njegove nadležnosti.

− Neka pitanja koja građani ovih mjeseci upućuju policiji u biti su pitanja za ministarstva vanjskih poslova naše zemlje i BiH. Ali u ovom ćemo razgovoru pokušati, a nadamo se i uspjeti, objasniti neke stvari − optimističan je načelnik koji je već 25 godina policajac, a najveći se dio radnog vijeka bavio pitanjima granice.

Ove je godine 19. srpnja u Bruxellesu potpisan sporazum između Hrvatske i BiH o pograničnom prometu, a istoga dana i ugovor o graničnim prijelazima između ove dvije zemlje. Što to znači za naše građane?

− Tim ugovorom jasno se definira da na području naše županije postoji pet međunarodnih graničnih prijelaza između RH i BiH, i to Kamensko, Aržano, Vinjani Donji, Vinjani Gornji i Orah. Definirano je tim ugovorom i koji su stalni granični prijelazi za pogranični promet između ove dvije zemlje, ima ih osam i to su Bili Brig, Aržano, Pazar, Dvorine, Jovića Most, Sebišna, Slivno, Podprolog i Cera, koja još nije u funkciji.

Također, na području naše županije postoji i 20 prijelaznih mjesta na granici BiH i RH, što je nova, tj, dodatna kategorija mjesta preko kojih je, pod točno određenim uvjetima, moguće prelaziti državnu granicu i pored postojećih graničnih prijelaza za međunarodni i pogranični promet. Dakle, ne može netko tko živi u Livnu ili Glamoču u BiH doći u Makarsku ili Split u RH preko postojećih graničnih prijelaza za pogranični promet, odnosno prijelaznih mjesta, nego samo preko pet graničnih prijelaza za međunarodni promet. Drugim riječima, ne može netko iz Livna ići na Jovića Most, Sebišinu, radi odlaska do diskoteke u Splitu i Makarskoj, samo zato što mu je bliže i jeftinije.

Onaj tko ima opravdanu potrebu prelaska stalnih graničnih prijelaza za pogranični promet i prijelaznih mjesta ne bi, znači, trebao imati problema, samo treba izvaditi tzv. pograničnu propusnicu?

− Za lokalne stanovnike koji žive na udaljenosti od pet kilometara od zajedničke državne granice, uz dodatni uvjet postojanja opravdanog razloga prelaska na drugu stranu, predviđeno je izdavanje pograničnih propusnica. U propusnice se upisuju granični prijelazi i prijelazna mjesta preko kojih je moguć prelazak državne granice, a izdaju se na pet godina. Znači, tko dokumentima i potvrdama uvjeri tijelo javne vlasti, u ovom slučaju policiju, bez problema može dobiti pograničnu propusnicu.

Do 1. srpnja izdali smo ih oko 900, a cijena im je bila 60 kuna. Znači, ako živite u BiH unutar pet kilometara udaljenosti od granične crte, a radite u Vrgorcu ili idete u školu u Imotski ili pak imate neku drugu opravdanu poveznicu, u startu imate uvjete za podnošenje zahtjeva za izdavanje predmetne propusnice te ćete je bez problema i dobiti.

Velika je novina da mi sada granične propusnice od 1. srpnja ove godine ne izdajemo građanima RH kao do sada, nego samo građanima BiH koji žive pet kilometara uz granicu te imaju opravdanu potrebu ulaska u pogranično područje RH. Vlasti BiH pogranične propusnice izdaju našim građanima koji žive u RH pet kilometara uz granicu te imaju opravdanu potrebu ulaska u pogranično područje BiH. Napominjemo da propusnice sada koštaju 225 kuna i izdaju se također na pet godina.

Ali tu je problem bosanskohercegovačka strana, koja ni organizacijski ni infrastrukturno još nije osposobljena za izdavanje tih propusnica našim građanima.

− Ja ne bih ulazio u te vaše procjene, ali znam da je hrvatska strana do sada organizacijski učinila sve da doneseni sporazum zaživi, a mislim da će tako ubrzo biti i s kolegama na bosanskohercegovačkoj strani granice. Očekujemo potpunu primjenu ovog sporazuma te rješavanje svih ovih problema ulaskom Hrvatske u schengenski granični prostor za otprilike dvije godine, kako se najavljuje u stručnim i medijskim krugovima. Tada neće biti nikakvih graničnih kontrola između RH i Slovenije ili pak između RH i Mađarske, a na zemljama članicama Schengena bit će zadaća da u granicama svoga teritorija provode kontrole prometa robe i usluga. Sadašnja vanjska granice EU-a postat će vanjska granica Schengena.

PU splitsko-dalmatinska, točnije sektor koji ja vodim, pokriva 148 kilometara kopnene granice s BiH i mi uz suradnju PGP Trilj, koja je specijalizirana za ove probleme granice, i PP Imotski i PP Vrgorac, koje su mješovite postaje, te s Državnim inspektoratom i Carinom, kao i drugim ovlaštenim državnim tijelima, naveliko provodimo takve radnje na svojem teritoriju koje daju rezultata.

MARKO DIDIĆ
Foto: Paun Paunović / CROPIX

Mijaca nikada nije bio granični prijelaz Babić je od nas dobio mnoštvo pitanja o problemima mještana Mijaca kod Vrgorca, koji tvrde da je njihov prijelaz zadovoljavao sve kriterije da ostane granični prijelaz. Također se osvrnuo i na naše pitanje da policija u Kašću i Mijacama ne kontrolira promet na prijelaznim mjestima, nego u dubini hrvatskog dijela granice. Osvrnuo se i na primjedbu da policija nije učinila dovoljno kako bi informirala građane tih pograničnih područja o svim problemima koji su ih zahvatili ulaskom Hrvatske u EU. − Mijaca nikada nije bila granični prijelaz, nego je do 2005. bila tzv. kontrolna točka, koja je te godine i ukinuta. Sva ova pitanja zašto nema policije odnose se na prijelazna mjesta. Na tim mjestima i nije predviđen stalni policijski nadzor, nego se prosudba o fizičkoj prisutnosti policije donosi po sigurnosnoj analizi rizika i stvarnoj potrebi, tako da to nikome ne trebalo biti čudno. A da nismo informirali građane, to ne stoji. Iz naše je uprave svim lokalnim jedinicama i svim medijima u više navrata upućen dopis kojim su obavještavani o svemu tome. Evo, ako hoćete i datum, to radimo od 6. svibnja 2013., dakle i prije nego što je potpisan ovaj međudržavni sporazum između RH i BiH 19. lipnja ove godine − rekao je Babić.