Na jednom od ulaza u Salonu govori nam Tonči Mužić:
- Živim tu cijeli život, odmah kod poznatog Amfiteatra naše lipe Salone, pa s prijateljima odem pogledati Salonu, kako rade i moji susjedi godinama. Gore ljudi imaju zemlju, moraju prolaziti i kroz Salonu. Vidim, tu dođu i turisti, pa i oni prolaze. Lijepo je što smo tu, što ovo imamo, ali ipak bi nam bilo još ljepše kad bismo ovu našu starinu nekako bolje sačuvali. On, poput susjeda, ima tu sreću da, čim otvori prozor, na vidiku odmah ima Amfiteatar, na čemu bi mu zavidjeli mnogi, jer riječ je o spomeniku antičkoga graditeljstva čiji su ostaci otkriveni 1846. godine. Upravo na tome mjestu je i jedan od slobodnih ulaza u Salonu za koji znaju i mještani, ali i sve više gostiju pa je za njih ulaz besplatan. Tamo gotovo svakodnevno u polje ide i Milan Katić, a dvije kašete krumpira u automobilu najbolje potvrđuju da je još jedan posjet salonitanskom polju bio uspješan.
- Svaki dan sam vam ja tamo, radim polje, plastenik. Evo 77 godina mi je, to me drži na životu i kako ću nego besplatno u Salonu. Tamo mi je zemlja, nema mi druge – dobacuje Milan Katić.
‘U Amfiteatar znaju doći neki čudni gosti i divljaju’
Starine, koje žele vidjeti mnogi domaći i strani turisti, kažu mještani, dio su bogate hrvatske povijesti, no ipak trebaju bolju brigu i zaštitu. - Pogledajte taj Amfiteatar, u stara vremena branilo se ljudima da tamo ide stoka na ispašu, a danas znaju doći neki čudni gosti i divljaju. A da je sve ograđeno, bilo bi puno bolje i drugačije - kaže Tonči Mužić. Zna to dobro i Blaženko Boban, solinski gradonačelnik, dok u rijetkim trenucima odmora prošeta Salonom.
- Godinama ljudi ulaze u Salonu, jer tu su njihova polja, njihove kuće i svima je to uobičajeno. Kako bismo ipak bolje zaštitili ovo bogatstvo, krenuli smo u važan projekt “Salona - arheološki park” koji ima za cilj integrirati prostor između Solina, Kaštela i Trogira u jednu cjelinu, a veliki dio odnosio bi se upravo na Salonu – kaže Boban. Po tom projektu u Saloni bi se uredila četiri ulaza.
- Predviđeno je da imamo ulaze s istočne, zapadne, sjeverne i južne strane. Na istočnom ulazu integrirala bi se Salona sa Solinom, a na zapadnoj strani ulazom kod amfiteatra u Sv. Kaji vezala bi se Salona na brzu cestu i željeznicu, čime bi se povezala sa Splitom - kaže Boban.
Prva faza predviđena je od 2013. do 2015. godine, a s obzirom da smo postali punopravna članica Europske unije, projekt će se aplicirati i za strukturne fondove EU-a. Prije toga, međutim, valja nekako riješiti i jedini službeni ulaz u Salonu. Naime, na ulazu su željezna vrata, no tamo se ne prodaju ulaznice, jer ulaz u Salonu plaća se u zgradi na Tusculumu, a ulaznice kao i do sada naplaćuje Arheološki muzej u Splitu. Na ulazu u Salonu na štandovima znaju se stoga naći domaći i turisti, poput britanske obitelji koja želi ući i platiti ulaz, no preko ulaza mogu i bez plaćanja.
Bogomdana baština za razvoj kulturnoga turizma
- Ima gostiju, ljudi se interesiraju za ulaznice, ali mi ih ne prodajemo. Mi ovdje dočekamo turiste, nudimo im brošure, darujemo suhe smokve, podijelimo prospekte... - kaže nam Bruna Stupalo, koja u organizaciji Turističke zajednice grada Solina s drugim djevojkama u togama dočekuje goste.
- Štandovi, toge, lovorovi vijenci dio su projekta “Kreativno-interaktivini ulaz u Salonu” - kaže Jelena Stupalo, direktorica Turističke zajednice grada Solina.
- Osim ovoga štanda dobrodošlice, na kojemu će rimski vojnik i djevojke u antičkim togama dočekivati posjetitelje, pokazat ćemo i Gašpinu mlinicu. Bit će tu i kiparska radionica, kao i prethodne godine, te štand s ponudom autohtonih proizvoda. Novost ove godine je i štand s radionicom antičkih mozaika, kao i štand “Uljare Vukšić” s ponudom maslinova ulja - govori Jelena Stupalo.
Cilj ovog projekta je, kako kaže, oživiti ulaz u Salonu, obogatiti turističku ponudu na samom lokalitetu i na taj način prezentirati baštinu grada Solina, što će zasigurno, kao i prethodne godine, utjecati na povećanja u broju posjetitelja i razvoj grada Solina kao destinacije kulturnog turizma. Kako bi turista bilo više, svi se slažu kako bi bilo nužno ulaznice naplaćivati na samom ulazu, a ne nakon što gost već obiđe Manastirine, na sjevernoj strani Salone.
- To je naša davna ideja, ovako vam gost dođe na ulaz, tu na Manastirinama može se zadržati i duže vrijeme, jer riječ je o bogatoj baštini, brojnim vrijednim arheološkim nalazištima. Tu je, među ostalim, grob svetog Dujma, a kad pogleda, vrati se bez plaćanja, zadovoljan što nije morao platiti, a vidio je ovu ljepotu – kaže Boban.
Kako bi se ulaz u Salonu premjestio izvan ograde prije Manastirina, o tome će vrlo brzo razgovarati s ravnateljem Arheološkog muzeja u Splitu koji brine o Saloni. Cijena od 20 kuna, priznat će svi, doista nije mnogo za sve što se u Saloni, kao kolijevci hrvatske povijesti, može vidjeti i doživjeti.
OJDANA KOHAREVIĆ
| Mozaici oduševili Belgijance Na ulazu u Salonu na štandu je Danijel koji lijepi i slaže kamene mozaike, što je dio interaktivne radionice započete lani u Solinu. Mozaici privlače brojne goste, govori Danijel: - Bio mi je bračni par iz Belgije, obišli su, kažu, cijeli svijet, a nisu vidjeli da netko na ovaj način radi mozaike. |